„KriviÄni proces protiv Slobodana MiloÅ¡evića: nezavrÅ¡eno suÄ‘enjeâ€
„KriviÄni proces protiv Slobodana Miloševića: nezavršeno suÄ‘enje”
Dr. Nevenka Tromp je Älanica Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida, Kanada
U ponedjeljak 19. septembra 2016. godine u sveÄanoj sali Univerziteta u Sarajevu bit će održana promocija knjige „KriviÄni proces protiv Slobodana Miloševića: nezavršeno suÄ‘enje” (Prosecuting Slobodan Milošević: An Unfinished Trial), autorice dr. Nevenke Tromp. O knjizi će govoriti autorica Tromp, bivši glavni tužilac u Hagu Geoffrey Nice, advokatica Vasvija Vidović i dekan Fakulteta politiÄkih nauka u Sarajevu Šaćir Filandra.
Dr. Nevenka Tromp je Älanica Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida, Kanada. Predaje na Univerzitetu u Amsterdamu od 1992. godine. Od 2000. do 2012. godine radila je u MeÄ‘unarodnom kriviÄnom sudu za bivšu Jugoslaviju u timu Tužilaštva na istraživanju politiÄkog i vojnog rukovodstva. Dr. Tromp je radila na povijesnim i politiÄkim temama u sluÄaju Slobodana Miloševića od 2000. godine sve do njegove smrti, u martu 2006. godine. Poslije njegove smrti i s obzirom na Äinjenicu da je suÄ‘enje završilo bez presude, autorica knjige je odluÄila upotrijebiti opsežni arhiv koji je ovo nezavršeno suÄ‘enje ostavilo za sobom i na osnovu dokaza, izjava svjedoka, audio i video zapisa rekonstruirati povijesnu naraciju koja se bavi ulogom Slobodana Miloševića i Srbije u raspadu Jugoslavije i ratovima koji su slijedili. Suprotno uvriježenom mišljenju da je arhiv Tribunala u Hagu nedostupan javnosti, ova knjiga pokazuje da je velika većina materijala dostupna javnosti. MeÄ‘utim, zbog opsežnosti dokaznog materijala i drugih pravnih podnesaka, koji su uglavnom dostupni preko elektronskog arhiva Tribunala, akademsko istraživanje je ograniÄeno jer nema adekvatnih presedana kako se snaći u moru materijala koji je nastao u okviru suÄ‘enja jednom optuženiku. Miloševićev sudski arhiv predstavlja unikatan povijesni izvor jer ukljuÄuje dokumente iz državnih arhiva Jugoslavije i Srbije koji bi bez ovog suÄ‘enja ostali skriveni od javnosti sljedećih 50 godina i više. Ovako su mnogi dokumenti iz beogradskih arhiva – ali ipak ne svi, zbog autoriteta ovog UN-suda – postali dostupni javnosti. Drugi važan element jeste da je Milošević, zastupajući sam sebe, na suÄ‘enju komentirao mnoge povijesne dogaÄ‘aje ostavljajući za sobom trag rijeÄi od velikog znaÄenja za prouÄavanje njegovih javno proklamiranih ciljeva, onih stvarnih ali skrivanih od javnosti. Autorica ove knjige predstavlja metodologiju prema kojoj se arhiv suÄ‘enja za masovne zloÄine koristi kao znaÄajan izvor za pisanje o jednom povijesnom razdoblju, upotrebljavajući i svoje znanje koje je služilo poput putokaza: kako upotrijebiti arhiv suÄ‘enja Slobodanu Miloševiću. Knjiga se bavi trima temama: pokušava rekonstruirati što taj arhiv govori o Miloševiću kao (1) politiÄkom voÄ‘i; (2) o ideologiji koja je prethodila formuliranju plana; i (3) o kriminalnosti plana Miloševićeve politike od 1991. do 1999. godine.
IGK