Noć kada su barbari pucali u knjige

25. 08. 2017.

Noć kada su barbari pucali u knjige

Historija pokušaja poništenja bosanskohercegovačke države velikih je razmjera.

U noći izmeÄ‘u 25. i 26. augusta 1992. srpske snage pod vodstvom osuÄ‘enog ratnog zločinca Radovana Karadžića granatirale su sarajevsku Vijećnicu. Bio je to, prema članovima Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida Kanada, zločinački pokušaj uništenja bosanskohercegovačke države, ali i pokušaj uništenja Ideje Bosne i Bosanskog duha, te svijesti o mjestu zajedničkog življenja, što je i pokušaj uništenja čovjeka i civilizacije. Vijećnica je bila meta artiljerije sljedbenika zločinaca Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, odnosno, Vojske entiteta Republike Srpske i bivše Jugoslavenske narodne armije. Radovan Karadžić, koji voli sebe smatrati više navodnim pjesnikom nego ratnim zločincem, izdao je nalog da se na zgradu Vijećnice ispale fosforne bombe, koje osobito pospješuju rasplamsavanje vatre. Tako je Vijećnica postala sinonim urbicida i kulturocida u Bosni i Hercegovini, Evropi i svijetu.

PogoÄ‘ena mnoštvom projektila, spaljena je i razrušena. Malo je knjiga spašeno iz plamena. Uništeno je više od 80 posto knjižnog fonda i dokumenata koji su svjedočili o hiljadugodišnjoj historiji zemlje i države Bosne i Hercegovine. Oko tri miliona knjiga i tri stotine unikatnih rukopisa neprocjenjive vrijednosti zauvijek je izgubljeno. Vijećnica je tako postala simbol agresije i genocida u Bosni i Hercegovini.

Kada uništite pisani trag o Ideji Bosne i Bosanskom duhu, taj civilizacijski kod koji pripada svim graÄ‘anima Bosne i Hercegovine, onda uništavate državu Bosnu i Hercegovinu. Brisanjem Ideje Bosne i Bosanskog duha agresori su pokušali izbrisati bosanskohercegovačku državu, društvo, zemlju, teritoriju.

Spaljivanje knjiga u Vijećnici je bilo sredstvo za realizaciju političkih i teritorijalnih  ciljeva agresora u ime širenja bosanskohercegovačkog kolektivnog zaborava. Ovaj mraćni čin je vezan za totalitarni režim ylo;inca Slobodana Miloševića i njegovih istomišljenika u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini kojim bi se agresijom i genocidom obračunavali sa bosanskohercegovačkom prošlosti, sadašnjosti i budućnosti u ime rušenja kolektivnog pamćenja bosanskohercegovačkih graÄ‘ana o jedinstvenoj, slobodnoj, nezavisnoj državi.

Vijećnica je svojevrsni čuvar kulturno historijskog naslijeÄ‘a Bosne i Hercegovine i agresorima trn u oku kada je u pitanju kontinuitet bosanskohercegovačke državnosti.  Ali Vijećnica je i simbol čovjeka i civilizacije. Ona u sebi sintetizira povijest Sarajeva, Bosne i Hercegovine, čovjeka i civilizacije. Obnova Vijećnice i njeno novo otvaranje  je poruka i pouka svima agresorima na Bosnu i Hercegovinu i svim kreatorima i izvršiocima genocida nad graÄ‘anima Bosne i Hercegovine  da su Ideja Bosne i Bosanski duh uvijek uspijevali pobijediti zlo i fašizam, agresiju i genocid. Oni koji su palili Vijećnicu, oni koji su agresijom i genocidom jurišali na državu Bosnu i Hercegovinu i njene graÄ‘ane, oni koji su ubijali djecu, oni koji su silovali, oni koji su mučili i ubijali u koncentracionim logorima smrti, oni koji su na silu protjeravali, zapravo, su palili i rušili Ideju Bosne i Bosanski duh, a time su palili i rušili  i povijest, kulturu, tradiciju čovjeka i civilizacije. Zbog tog barbarskog, anticivilizacijskog, antihumanog zločina agresije i genocida palitelji Vijećnice i rušitelji države Bosne i Hercegovine će vječno ostati na smetlištu historije.

Kolektivno znanje pohranjeno u spisima jednog naroda predstavlja bitan dio identiteta tog naroda. Do danas brojni vlastodršci širom svijeta, a posebno kreatori i izvršioci agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocida nad njenim graÄ‘anima nisu shvatili da se snagu misli i duha, bilo u obliku pisane riječi ili izraženu nekim drugim umjetničkim jezikom, nije moguće izbrisati. Još nije izmišljeno oružje koje je snažnije od snage duha.

Na 25. godišnjicu barbarskog paljenja Vijećnice još jednom podsječamo da fašizam još nije pobjeÄ‘en ni u Bosni i Hercegovini ni u svijetu.

Profesor Emir Ramić
Direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada