U organizaciji Zajednice Bošnjaka Georgija - Atlanta - SAD i pod pokroviteljstvom Instituta za istraživanje genocida nastavljen je projekat pod nazivom: "Kultura sjećanja na genocid u BiH - temelj za bolju budućnost"
U organizaciji Zajednice Bošnjaka Georgija - Atlanta - SAD i pod pokroviteljstvom Instituta za istraživanje genocida nastavljen je projekat pod nazivom: "Kultura sjećanja na genocid u BiH - temelj za bolju budućnost"
Cilj projekta koji je do sada održan u Richmondu, Des Moines i Chicago je podizanje svijesti šire ameriÄke i kanadske javnosti o najgorem obliku zloÄina u Evropi od Drugog svjetskog rata, genocidu u Srebrenici i Bosni i Hercegovini. Cilj projekta je i zahvala ameriÄkim i kanadskim zakonodavnim i izvršnim organima na usvajanju više rezolucija o genocidu u Srebrenici.
U okviru projekta održana je promocija historijskog trotomnog djela “Dejtonski mirovni sporazum – legalizacija genocida u Republici Bosni i Hercegovini”, autora akademika Smaila ÄŒekića. U ovom nauÄnom djelu predmet istraživanja su dogaÄ‘aji u Republici Bosni i Hercegovini na kraju XX stoljeća: oružani sukob, zloÄini protiv mira, agresija, rat, okupacija, zloÄin genocida, odbrana, “mirovni“planovi tzv. meÄ‘unarodne zajednice, a posebno Dejtonski mirovni sporazum, o teritorijalno-politiÄkoj podjeli meÄ‘unarodno priznate, nezavisne i suverene države Republike Bosne i Hercegovine.
U okviru manifestacije je takoÄ‘e održana promocija dokumentarnog filma „Bošnjaci - genocid u kontinuitetu“ autora Avde Huseinovića, u produkciji BošnjaÄko-ameriÄke nacinalne asocijacije, potomaka žrtava genocida i preživjele žrtve genocida, odnosno njujorškog Odbora za oÄuvanje sjećanja na žrtve genocida. Po prvi put u video formi, kroz korištenje relevantne dokumentacije, svjedoÄenja i intervjui i izjave uglednih bošnjaÄkih, albanskih, hrvatskih, srpskih i crnogorskih intelektualaca, istraživaÄi genocida, preživjele žrtve genocida i potomci žrtava genocida kroz film je prezentovana neispriÄana, kompleksna priÄa o genocidu nad Bošnjacima, koji traje preko tri stoljeća na podruÄju Bosne i Hercegovine, Sandžaka i drugih dijelova Balkana.
Manifestaciju je u ime domaćina otvorio profesor Semr Äulić koji je predstavio promotora i djela koje će promotor promovisati.
Promotor navedenih, izuzetno znaÄajnih djela za kulturu pamćenje je bio akademik Emir Ramić.
Kultura sjećanja vrlo je važna za zajednicu, posebno je važna za bosanskohercegovaÄku dijasporu. Važno je pamtiti historijske i nauÄne Äinjenice, informisati i voditi dijalog u zajednicima o agresiji i genocidu u BiH. To je put ka istini i pravdi, ne u ime osvete ili mržnje, već u ime bolje zajedniÄke bosanskohercegovaÄke budućnosti kako graÄ‘ana i naroda u BiH, tako i u dijaspori. Kultura pamćenja, kao program opstanka žrtve, mora nadjaÄati suze, ojaÄati moral, oÄvrsnuti ambiciju i postati apsolutni kompas u ponašanju i Äinjenju svega. Kultura pamćenja će svjedoÄiti da žrtva nije broj, već je žrtva život, život koji se mora pamtiti suosjećanjem, utoliko više što smo svi mi mogli biti, i svi možemo postati, komadi odjeće koji se vade iz masovnih grobnica. U svakoj je žrtvi ispisan i naš život. Žrtva mora baštiniti i podsticati pisane, umjetniÄke oblike kulture pamćenja, budući da samo ono što je pisano može emotivno iskustvo prenijeti kroz vrijeme i prostor. Stoga je podsticanje izraza o zloÄinu jedna od strateških, razvojnih taÄaka kulture pamćenja.
Imperativ mira trijumfovaće nad interesima agresije i genocida samo ako afirmišemo principe pravednosti i istine. Živimo u periodu u kom se Bosna i Hercegovina nalazi pred sudbonosnom odlukom o izboru sopstvenog trajnog politiÄkog, evropskog opredjeljenja. Krupnu ulogu u ishodu te odluke imaće stav prema istini o zloÄinima agresija i genocida i pravdi za žrtve tih zloÄina. Ne uspije li da preispita odluku o podjeli zemlje, države i društva, donijetu Dejtonskim sporazumom, i to na osnovu genocida, dokazanog ÄinjeniÄno kako u cjelini, tako i u svim pojedinim fazama njegovog izvršenja, ne preduzme li potrebne korake za eksplicitnu osudu režima, vlada i država koje su agresiju i genocid koncipirale, planirale i izvršile, Bosna i Hercegovina, odnosno bosanska ideja na kojoj se zapravo i zasniva ideja Evropske Unije, doživjeće težak poraz. HumanistiÄke vrijednosti i ideali bosanske ideje biće potisnuti na margine društvenog života i u centrima politiÄkog odluÄivanja. Ako bosanska ideja ostane imuna na pritiske korumpiranih unutrašnjih i vanjskih politiÄkih lobija, ako se inspiriše konceptom politike kao djelovanjem usmjerenim ka ostvarenju dobra svih graÄ‘ana, ona će se reobnoviti i trajno uÄvrstiti u svome primarnom izvoru i izrazu: poštovanja, priznavanja, prihvatanja i tolerisanja drugog i drugaÄijeg na principima istine i pravde. U tom sluÄaju dobovamo punu satisfakciju žrtvama agresija i genocida, afirmišemo principe pravednost i istine. Pravednost će biti uzdignuta u princip bosanske ideje i politike, uzajamno poštovanje i jednakost prava svih graÄ‘ana i naroda postaće naÄelo regulisanja njihovih uzjamanih odnosa, imperativ mira trijumfovaće nad interesima agresije i genocida.