SBSA2

Uvod

Sjeverno-američka bh. dijaspora na jedan poseban način podijelila je svoju sudbinu sa BiH i sa njenom sudbinom koja je puna velikih izazova i nepoznanica. Njen angažman, njene želje i nade često su premašivale angažman i nadjačale eho mnogih drugih dijaspora koje su vezane za veće ili bolje organizovane zemlje. Veličina bh. dijaspore, snaga njene pozitivne afekcije i predanosti BiH prije svega, se nalazila u sjajnom elanu i inspiraciji koju su nosili i sa kojom su živjeli pojedinci. Druga važna karakteristika te dijaspore počiva u činjenici njene postojanosti, dosljednosti i kristalno jasnoj predanosti BiH. Ova dijaspora u sebi sadrži i nosi autentični bošnjački duh i karakter. Posebno fascinira njen čuvarni karakter kao najvažnija nacionalna odlika Bošnjaka. Cijela historija našeg naroda sastojala se u promicanju tog čuvarnog karaktera. Sve što smo kao Bošnjaci kroz historiju stvarali nosilo je karakter tog i takvog - čuvarnog duha. Tako smo sa ovim duhom prolazili i opstajali kroz sve velike oluje i nedaće. I niko danas uspješnije ne odražava taj čuvarni duh Bošnjaka poput naše dijaspore koja je našla svoje nove domove u zemljama kao što su Kanada i Amerika.

Analiza urađenog

U protekle dvije decenije desila se jedna neočekivana stvar. A to je da se bh. dijaspora Sjeverene Amerike uspjela nametnuti prema državi BiH, ali posebno, prema Bošnjacima kao jedna posve relevantan i važan faktor. Ona je postala onaj temeljac bošnjačkog duha i opstojnosti koji se jedva može isključiti iz bilo kakvog ozbiljnog projekta ili političkog diskursa koji odreÄ‘uje budućnost BiH.
Riječ dijaspore u BiH sada se sluša i pažljivo prati. Njena riječ se više ne doživljava kao riječ jedne folklorne grupe, riječ neukih i malo obrazovanih ljudi. Saopštenja iz Sjeverne Amerike sada se prenose širom svih bh. medija. Njena snaga su mladi, obrazovani sa perfektnim engleskim jezikom, uspješni, politički, akademski, kulturno angažirani u Americi i Kanadi. Njena dodatna snaga je njena podrška koju uživa u parlamentima Amerike i Kanade, u parlamentima provincija ili država, meÄ‘u gradonačelnicima brojnih opština gdje žive naši ljudi. Ovakva bh. dijaspora na tlu Sjeverne Amerike jača i hrani nade ljudi u BiH, ona često ohrabruje, pokazuje kako šta i koliko se može postići. Zahvaljući njima istina o BiH je doprla skoro do svih političkih stranaka, grupa ili lobija, do svih onih koji bilo šta znače u političkom životu Ameike i Kanade. U BiH uvijek je bio ponos gledati sa kakvim uvažavanjem ili poštovanjme najviši zvaničnici ili politički lideri Amerike i Kanade gledaju na bh. dijasporu. Sve akcije, saopštenja, izjave, potezi, susreti, okrugli stolovi, predavanja predmet su ozbiljnog političkog interesa. Posjete važnih ili najvažnijih aktera političkog i društvenog života iz BiH sjevernoameričkoj dijaspori danas su postala stvar prestiža, afirmacije i sticanja većeg političkog rejtinga. I ako nekada neke ambasade ili konzulati BiH, posebno njihovi prvi ljudi, izabrani najčešÄ‡e, samo zbog stranačkih veza ili zasluga, nisu na pravi način obavljali svoj diplomatski posao za koji su bili dobro plaćeni, bilo da su zakazali u lobiranjima, bilo da su propustili stvoriti ili otvoriti nove ekonomske veze ili šanse za BiH, tu je bila dijaspora. Tu su uvijek bili oni koji su znali uputiti peticije u parlamente, koji su znali doći do pravih ljudi u vrhovima vlasti Kanade i Amerike. Tu su se našli oni koji su znali pozvati, koji su znali obratiti  se na pravo mjesto i u pravo vrijeme, pisati, ili, se vidjeti u pravom momentu sa pravim ljudima iz vlasti. Biti će potrebno mnogo tinte da bi se analiziralo šta je do sada na tom polju postigla koliko je dokumenata usvojeno a da tu ne stoji pečat uticaja bh. dijaspore u Sjevernoj Americi. Teško je u ovom momentu na jednom mjestu pobrojati koliko je neizbrisivih i najljepših stranica novije bh. povijesti ispisala naša dijaspora u Sjevernoj Americi koristeći slobodu i demokratska prava koja tu uživaju. Bh. dijaspora u Kanadi i Americi ne nosi bilo koji povijesni teret stigme pogrešnog političkog izbora ili korupcije. Bh. dijaspora je uvijek imala snage i mudrosti savladati brojne izazove ili akcije koje su možda željeli oni kojima BiH i njena napredak nije bio u interesu ili oni koji su htjeli dijasporu iskoristiti za promicanje samo svojih interesa i za ostvarivanje samo lične materijalne koristi. Tako je bh. dijaspora u Kanadi i Americi jedna od najvitalnijih jedna od onih koji zaslužuje divljnje i poštovanje ne samo u BiH već prije svega i iznad svega u zemljama gdje djeluje i radi u Kanadi i Americi.

Prijedlozi za još bolji, zajednički rad u teškim momentima egzistencije Bošnjaka i BiH

Dijaspora je rijetko bila u prilici da sem davanja matici, utiče na bilo šta u političkom, ekonomskom, kulturnom i naučnom razvoju matice, iako ona predstavlja najkompetentniju ciljnu grupu, spremnu, sposobnu i voljnu da uloži svoju emotivnu, moralnu i materijalnu komponentu u ekonomsku, pravnu, moralnu, socijalnu, kulturnu, naučnu, političku i svaku drugu revitalizaciju matice. Od toga korist može imati ne samo država BiH, već cijela Evropa i svijet. Uvažavajući značaj i mogućnosti dijaspore, država BiH stiče mogućnosti da tranzicioni proces sprovodi ne samo uz potrebnu pomoć demokratskog svijeta, već i uz pomoć koja se nudi od dijaspore. Ali dijaspora mora da osjeti da se nešto u matici promijenilo u odnosu na nju, a ne samo da se priča, a da suštinskih promjena zapravo nema. Takvo osjećanje moguće je izgraditi samo dugim, upornim i iskrenim radom. Dekreti tu ne pomažu. Ljudi iz dijaspore su čisti jer ih nije pojeo sindrom samouništenja. To je rezultat činjenice da su ljudi u dijaspori izbjegli mentalnu manipulaciju i anomalije koje su ljudi u matici stekli teškim životom i preživljavanjem svega onoga što su preturili preko glave u agresiji i genocidu.
Ljudi iz dijaspore se moraju osjećati ravnopravnim graÄ‘anima BiH, a ne kao biznismeni koji su došli da ulože, zarade ili potroše. Institucije i graÄ‘ani BiH ne vide važnost dijaspore. Bošnjačka dijaspora očekuje od države BiH da Bošnjaci u dijaspori budu ravnopravni graÄ‘ani svoje jedine domovine, a ne njeni stranci.
Izbori su čin na kome svaki graÄ‘anin, a posebno oni iz dijaspore prezentira svoju odlučnost, istrajnost, ponos, moralni razvoj, znanje, informiranost, i odanost matici. Izborna scena spada meÄ‘u najvažnije, najozbiljnije i najprivlačnije scene učešÄ‡a dijaspore u djelovanju vlasti, jer učešÄ‡e dijaspore u kreiranju politike i funkcionisanju vlasti je znak njene državotvorne i patriotske solidarnosti. Dijaspora ne koristi svoje pravo da učestvuju u kreiranju državne politike. Ona odbija obavezu da doprinosi opstanku osjećaja odgovornosti u bosanskohercegovačkom civilnom društvu. Neizlazak na izbore je jaki glas protiv budućnosti dijaspore, protiv države i društva u BiH, glas za neprijatelje Bošnjaka i BiH, glas za očuvanje paradržavnih tvorevina izniklih na rezultatima agresije i genocida, koje i dan danas truju jedinstveno državno i društveno tkivo ideje Bosne i bosanskog duha.
Nijedan opravdan zahtjev dijaspore nije ispoštovan od strane političkih organa u BiH. S druge strane nedovoljno ujedinjena dijaspora je nemarna prema izbornom pravu i obavezi da svojim glasom mijenja već ustaljeno mišljenje političkog establišmenta u matici o dijaspori kao glasačkoj i turističkoj mašineriji.
Tokom više od stogodišnje evolucije preko različitih oblika bošnjačkog organizovanja, kroz očuvanje, jačanje i prezentiranje svih vrijednosti bošnjačkog nacionalnog bića na najbolji način su organizacije Sjeverne Amerike bile ambasadori vrijednosti, dometa i dostignuća Bošnjaka i bošnjaštva u Sjevernoj Americi. Istovremeno su one promovirale pozitvni oblik integracije, to jest stepen pozitivnog uklopljenja bošnjačke zajednice u američki Melting pot i kanadski Kulturni mozaik. Bošnjačke organizacije su svojim djelovanjem jasno pokazale još jednu vrijednost bošnjačke dijaspore Sjeverne Amerike. Kroz cijelo proteklo stoljeće Bošnjaci Sjeverne Amerike su ostali vjerni jedinstvenoj, nezavisnoj, demokratskoj, tolerantnoj državi BiH i otvorenom, slobodnom civilnom društvu, u kojima svaki narod i graÄ‘anin uživa jednakopravnost, mir, slobodu. One su svojim djelovanjem širile istinu o dogaÄ‘ajima u BiH tokom posljednje decenije 20. vijeka u ime postizanja pravde za sve žrtve agresije i genocida, tih strašnih zločina protov čovječnosti, mira i slobode u Evropi i svijetu.

Konkretne mjere za sistematski i strateški iskorak ka budućnosti

Polazeći od toga da bez svijesti o pripadnosti bošnjačkom etnosu svaki Bošnjak - pojedinac, po dolasku u američki Melting pot i kanadski Kulturni mozaik se nalazi pred iskušenjem gubitka svoga nacionalnog identiteta što ima višestruke negativne ljudske i egzistencijalne reperkusije, potrebi svijesti o nacionalnoj posebnosti, sjevernoameričke Bošnjake je motiviralo da se udruže i izgrade nacionalne institucije koja će čuvati i jačati zajedničke bošnjačke vrijednosti: naciju, vjeru, jezik, tradiciju, običaje i kulturu. Bez identiteta Bošnjaci su bezlična amorfna masa koju svako može oblikovati po svome nahoÄ‘enju, po svojim potrebama i ciljevima, po svojim interesima. Rastući broj Bošnjaka u Sjevernoj Americi prati i rast njihovih nacionalnih, patriotskih i vjerskih potreba i zahtjeva. Potrebe za odbranom i jačanjem svih komponenti bošnjačkog bića i svih pozitivnih vrijednosti multidimenzionalnog bh. društva i države u Sjevernoj Americi ne mogu ostaviti bošnjačke organizacije i zajednice po strani. To je izazov na koji one svojim potencijalima, bar donekle, i sada mogu odgovoriti, ali i prilika za koju se trebaju dodatno osposobiti.
Prvi korak je da se bošnjačke zajednice i organizacije organizovano, sistematski, institucionalno i ono što je najvažnije jedinstveno predstave sjevernoameričkim Bošnjacima kao njihov štit od svih aspekata negativne asimilacije u američki Melting pot i kanadski Kulturni mozaik. Da Bošnjaci znaju čime raspolažu i na koje zahtjeve realno mogu odgovoriti. Zatim da predstave Bošnjake i BiH u američkom i kanadskom društvu i na kraju Bošnjaci moraju naći snage da pobjede unutarnacionalne podjele i mržnju koje im zamagljuju um. Danas postoje samo dvije tačke mogućega progresa Bošnjaka; prva, unutarbošnjački dijalog, ljudski, znanstveni, za koji je svaki onaj ko se humanim bićem kiti i, druga, sukob unutar bošnjačkog bića za što je svaki onaj u čijem tijelu animalna narav čuči. U prvo bošnjačke organizacije i zajednice mogu uložiti pamet, mudrost, razboritost, uvažavanje drugog i lijepu riječ, a u drugo dovu: Bože! uputi ih, jer ne znaju! Željeli su nas prikazati ne onakvim kakvi jesmo, već kakve su nas trebali za metu. I danas smo svjedoci da oni najmoćniji i najglasniji nemaju hrabrosti da stvari nazovu pravim imenom. Bošnjačke organizacije i zajednice trebaju širiti istinu o Bošnjacima i BiH.
Živimo u dinamičnom vremenu u kome moramo prihvatiti ritam bržih promjena nego što je to bilo ranije. Do sada samo pokušavali da održimo korak. Za sada to uspijeva. Iskustvo stečeno tokom dosadašnjeg rada poslužićemo nam da izvršimo potrebne, ne samo formalne promjene i potpunije odgovorimo na zahtjeve Bošnjaka u Sjevernoj Americi.
Stradanje materijalne i biološke osnove bošnjačkog naroda je neosporna činjenica. Gubici Bošnjaka samo tokom zadnje agresije i genocida su 10% populacije, polovina preostalog stanovništva je protjerana iz vlastite zemlje diljem svijeta, a ostatak se nalazi na četvrtini teritorije BiH. Veliki dijelovi bošnjačkog naroda su u nezavidnom političkom, ekonomskom i kulturnom položaju i okruženju, bez mogućnosti neposredne povezanosti s maticom. Razorenost bošnjačkih materjalnih i kulturnih dobara je ogromna. Preduvjet za biološki, ekonomski i teritorijalni oporavak Bošnjaka jeste jačanje njihove svijesti i duha. Unutar bošnjačkog naroda moramo odrediti osnovna načela bošnjačke opstojnosti, strategiju nacionalnog razvoja na bazi realne analize nacionalnog stanja. Nedostatak političkog prostora za razvoj kulture tolerancije i dijaloga unutar kojih neslaganja ideja ne znače lična neslaganja se mora prevazići.
Sjevernoameričkim Bošnjacima treba uvezanost na principu jednakih mogućnosti za sve. Rastući broj Bošnjaka u dijaspori prati i rast njihovih nacionalnih, patriotskih i vjerskih potreba i zahtjeva. Potrebe za odbranom i jačanjem svih komponenti bošnjačkog bića i svih pozitivnih vrijednosti multidimenzionalnog bh društva i države u dijaspori je izazov na koji se mora odgoviti otvaranjem procesa za formiranje jedinstvenog koordinativnog tijela sjevernoameričkih bošnjačkih organizacija i zajednica.
To koorinativno tijelo na sistematičan, organizovan, strateški način pored meÄ‘usobnog kordiniranja rada specijalizovanih bošnjačkih organizacija i zajednica treba:
- Jačati pozitivni patriotizam američkih i kanadskih Bošnjaka, organizirati ga, udružiti u usmjeriti kao pozitivne emocije, Dakle, pozitivno organizirati Bošnjake, a ne prepuštati ih njihovim individulanim emocijama koje nemahu stvarih efekata,
- Još više afirmirati državnost BiH i u okviru nje afirmitrati nacionalni, religijski i druge vrste identiteta,
- Sistematsko i organizovano  lobirati kod Ameike i Kanade u korist države BiH,
- Investicije dijaspora koja ima ekonomski/finansijski potencijal ne treba da ulaže, ili unosi u BiH preko bilo koje političke partije, čak ni preko političkih organa, već preko posebno organizovanih institucija.
U uslovima stalno rastuće antibosanske politike kako u samoj BiH, tako i u dijaspori smatramo da sljedeći prioriteti bošnjačkih organizacija i zajednica koordinaciono tijelo treba izkoordinirati:
- jačanje i umrežavanje duhovne, nacionalne, akademske, kulturne i ekonomske snage Bošnjaka,
- obrazovanje i odgoj Bošnjaka, posebno mladih kako putem škola bosanskog jezika, tako i putem drugih oblika obrazovanja i vaspitanja,
- dovršenje izgradnje duhovne i nacionalne svijesti Bošnjaka,
- dovršenje izgradnje patriotske svijesti prema jedinoj bošnjačkoj matici, Bosni i Hercegovini,
- očuvanje nacionalnih simbola Bošnjaka u Sjevernoj Americi,
-  institucionalna saradnja saradnja sa Američkim i Kanadskim organizacijama i zajednicama,
- institucionalna briga o svakom Bošnjaku itd.