Analiza zaostavštine Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju

Analiza zaostavštine MeÄ‘unarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju

Akademik Emir Ramić
Direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada

MeÄ‘unarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju {MKSJ} osnovan je Rezolucijom 827. Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 25. maja 1993. godine u vrijeme teških kršenja meÄ‘unarodnog humanitarnog prava na području bivše Jugoslavije, posebno BiH. Prvi je takav tribunal u svijetu, nakon sudova u Nuernbergu i Tokiju koji su sudili za zločine u Drugom svjetskom ratu.

MKSJ podigao je optužnicu protiv 161 osobe. Osudio je 90 osoba, a 56 ih je već odslužilo kaznu. Šest je osuÄ‘enih na doživotnu zatvorsku kaznu: Stanislav Galić, Vujadin Popović, Ljubiša Beara, Milan Lukić, Zdravko Tolimir i Ratko Mladić. Sedam je osuÄ‘enih za genocid: Mladić, Popović, Beara, Drago Nikolić, Radislav Krstić, Tolimir, Radovan Karadžić. Osam ih je preminulo nakon izricanja ili tokom služenja kazne. Bivši načelnik Glavnog štaba Hrvatskog vijeća obrane Slobodan Praljak, nakon što mu je Žalbeno vijeće tribunala potvrdilo kaznu od 20 godina zatvora za počinjene ratne zločine, popio je otrov u sudnici nakon čega je preminuo. OsloboÄ‘eno je 19 optuženika: Idriz Balaj, Ljube Boškoski, Ivan ÄŒermak, Zejnil Delalić, Ante Gotovina, Sefer Halilović, Ramush Haradinaj, Zoran Kupreškić, Mirjan Kupreškić, Vlatko Kupreškić, Fatmir Limaj, Mladen Markač, Milan Milutinović, Isak Musliu, Naser Orić, Dragan Papić, Momčilo Perišić, Miroslav Radić, Vojislav Šešelj. Povučeno je 20 optužnica. Optuženici koji nisu dočekali presudu. Deset optuženih umrlo je prije prebacivanja u Tribunal: Stipo Alilović, Janko Bobetko, Goran Borovnica, Simo Drljača, Dragan Gagović, Janko Janjić, Nikica Janjić, Slobodan Miljković, Željko Ražnatović, Vlajko Stojiljković. Sedam ih je preminulo nakon prebacivanja u Tribunal: Mehmed Alagić, ĐorÄ‘e Đukić, Slavko Dokmanović, Goran Hadžić, Milan Kovačević, Slobodan Milošević, Momir Talić. Dva su ponovljena suÄ‘enja pred Mehanizmom za meÄ‘unarodne krivične sudove: Jovica Stanišić i Franko Simatović. Dva žalbena postupka u toku su pred Mehanizmom za meÄ‘unarodne krivične sudove: Karadžić i Šešelj.

I}  MKSJ je utvrdio jasan karakter rata u BiH, meÄ‘unarodni oružani sukob, agresija Srbije i Hrvatske na BiH

MKSJ utvrdilo je da je u BiH postojao udruženi zločinački pothvat, s ciljem osnivanja srpskog entiteta u BiH, koji bi se naknadno pripojio Srbiji ili postao samostalna država sa snažnim vezama prema Srbiji. Pred MKSJ donesene su pravosnažne presude u kojim je utvrÄ‘ena agresija Srbije na BiH. Jasno je presuÄ‘eno da je postojao udruženi zločinački poduhvat u kojem je dokazano učešÄ‡e: Blagoje Adžić, Milan Babić, Radmilo Bogdanović, Veljko Kadijević, Radovan Karadžić, Slobodan Milošević, Ratko Mladić, Vojislav Šešelj, Franko Simatović zvani Frenki, Jovica Stanišić i kapetan Dragan Vasiljković.
MKSJ utvrdilo je da je u BiH postojao udruženi zločinački pothvat, s ciljem osnivanja hrvatskog entiteta u BiH, koji bi se naknadno pripojio Hrvatskoj ili postao samostalna država sa snažnim vezama prema Hrvatskoj. Pravosnažnom presudom protiv Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić Berislav Pušić potvrÄ‘eno postojanje udruženog zločinačkog poduhvata, koje uključuje i tadašnje rukovodstvo Hrvatske na čelu sa Franjom TuÄ‘manom, Gojakom Šuškom, Janko Bobetko, Mate Boban.

II}  Pored jasnog utvrÄ‘ivanja karaktera rata u BiH, najveći uspjesi MKSJ su:

1. Sudsko priznanje genocida u Srebrenici. Ustanovljeno da su Bosanski Srbi predvoÄ‘eni Mladićem i Karadžićem krivi za genocid što je ključno za historijsko razumijevanje i razotkrivanje prirode Republike Srpske kao entiteta zasnovanog na genocidu.
2. Priznavanje silovanja kao zločina protiv čovječnosti u međunarodnom pravu.
3. Prekidanja prakse nekažnjavanja strašnih zločina u eri zaštite ljudskih prava i sloboda. MKSJ nema odbjeglih lica, to je bio najveći izazov jer ih je MKSJ doveo pred lice pravde.
4. PrivoÄ‘enje pravdi odgovornih za strašne zločine koji su bili ozbiljna prijetnja miru, stabilnosti i političkoj tranziciji.
5. Djelimična satisfakcija za žrtve.
6. UtvrÄ‘ivnje povijesnih činjenica o karakteru rata u BiH. Ostavljeno je veliko naslijeÄ‘e pravnih, političkih i društvenih dokumenata, značajnih za nauku o genocidu.  Rat u BiH je najdokumentovaniji sukob u historiji čovječanstva. Dokazi koji  su prihvaćeni na MKSJ pomoći će historičarima da pišu tačnu historiju sukoba u BiH.
7. Doprinos međunarodnom krivičnom pravu i jačanju međunarodne pravde.

III}  Neuspjesi MKSJ su:

1. Niti jedan zvaničnik iz Srbije nije osuđen za ratne zločine počinjene u BiH.
2.  Neuspjeh da se ustanovi kao sudska činjenica da se genocid desio i drugdje osim u Srebrenici u julu, 1995.
3. Konstrukcijska greška Vijeća sigurnosti UN kod osnivanja MKSJ je u tome što sjedište suda nije bilo u zemljama u kojima je zločin izvršen, posebno u BiH,  po uzoru na Nuernberg i Tokijo. Time je onemogućena snažnija poruka MKSJ da se zločin ne isplati.
4. U finalnom djelu rada MKSJ došlo je do promjena pravnih standarda u političke standarde. Tim je osnovni mandat MKSJ doprinos održivom trajnom miru doveden u pitanje, nepoštovanjem presuda, veličanjem osuÄ‘enih zločinaca i kontinuiranom revizijom sudskih i povijesnih činjenica.

IV}  Arhivska graÄ‘a MKSJ

MKSJ je ostavio oko 10 miliona stranica dokumenata o konfliktu u nekadašnjoj Jugoslaviji. TakoÄ‘e, procenjuje se da ima i oko 13.000 artefakata, odnosno metaka, oružja, odjeće, obuće i raznih drugih predmeta. Zaostavština MKSJ broji više od 200.000 sudskih spisa i 2,5 miliona transkripata sudskih postupaka, nastalih u 24 godine njegovog postojanja i djelovanja. Informativni centar će sadržavati elektronsku reprodukciju javnih spisa MKSJ i rezidualnih mehanizama koji će nastaviti s radom nakon njegovog zatvaranja i bit će podržan adekvatnom i sofisticiranom hardverskom i softverskom opremom i pristupom internetu. BiH ne treba odustati od svog primjerka arhive, jer to bi bilo ravno izdaji. BiH se mora izboriti da dobije što više arhive, da ona raspolaže tom arhivom. Svako bježanje od te arhive i neiznalaženje načina kako da se ona koristi je ravno izdaji.

V}  Mehanizam za meÄ‘unarodne krivićne sudove

Mehanizam za meÄ‘unarodne krivićne sudove osnovan je 2010. godine i ima mandat da obavlja funkcije koje su proizašle iz MKSJ i MKSR. Osnivanjem Mehanizma Savjet bezbjednosti UN-a osigurao je situaciju po kojoj se zatvaranjem ova dva suda ne otvara put vladavini nekažnjivosti. Ustvari radi se o nastavku Tribunala koji će obavljati krivične postupke koji su u toku i pratiti administrativne poslove. Savjet bezbjednosti Mehanizam naziva ‘novom, malom, privremenom i efikasnom institucijom’, koja će ipak, kako se čini, više posla imati sa slučajevima iz Ruande nego sa slučajevima s prostora bivše Jugoslavije. Naime, jedna od funkcija mehanizma je pronalaženje i krivično gonjenje optuženika u bjekstvu u što tužilaštvo Mehanizma ističe kao najveći prioritet. Radi se o osmoro osoba, mahom povezanih s ratnim zločinima u Ruandi. Nakon što budu locirani i uhapšeni njih trojici će biti suÄ‘eno pred Mehanizmom, a preostaloj petorici pred sudovima u Ruandi. Mehanizam će biti nadležan i za preispitivanje presuda sudova u slučajevima da se otkrije nova činjenica koja je tokom prvog suÄ‘enja bila nepoznata, a koja bi mogla da ima presudnu ulogu u konačnoj odluci. Isto tako, ova će privremena institucija biti nadležna da vodi istrage, suÄ‘enja i žalbene postupke u predmetima nepoštivanja suda i lažnog svjedočenja tokom prvobitnih postupaka.
Pred meÄ‘unarodnim sudovima za bivšu Jugoslaviju i Ruandu svjedočilo je više od 10.000 svedoka. Za 46 posto njih odobrene su mjere zaštite. Mehanizam će nastaviti osiguravanje te zaštite, kako u aktualnim postupcima, tako i u završenim. MeÄ‘u funkcijama Mehanizma je i nadzor nad izvršenjem kazni. Predsjednik Mehanizma je odgovoran za odreÄ‘ivanje države u kojoj će se izdržavati kazna i za nadzor izvršenja kazne i odlučuje po zahtjevima za pomilovanje, ublažavanje kazni i prijevremeno puštanje na slobodu. Zadatak Mehanizma je i pomoć nacionalnim sudovima u slučajevima koji se vode zbog počinjena ratnih zločina, kako na području bivše Jugoslavije, tako i na području Ruande. Broj ovakvih zahtjeva za pomoć u stalnom je porastu, a oni obuhvaćaju dostavu dokaza, omogućavanje prikupljanja informacija i opštu tehničku podršku.


Istraživači genocida će konačnu ocjenu o radu MKSJ dati nakon žalbenih procesa u presuđenim slučajevima pred Mehanizmom za međunarodne krivićne sudove. Presude su način da se otvore oči narednim generacijama i ljudima koji dolaze u smislu institucionalizacije kulture pamćenja kao efikasnog puta u bolju zajedničku budućnost.