NETWORK SJEĆANJA: Muzej holokausta u Washingtonu

NETWORK SJEĆANJA: Muzej holokausta u Washingtonu

NAJAVA: Generalna skupština UN je 2005. godine usvojila rezoluciju o obilježavanju MeÄ‘unarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. Za datum obilježavanja uzet je 27. januar, dan kada su Saveznici 1945. godine oslobodili najveći nacistički koncentracioni logor – Aušvic. U Evropi je tokom Drugog svjetskog rata život izgubilo 53 miliona ljudi, odnosno 31 milion civila, a od čega su šest miliona bili Jevreji. U prošlogodišnjem, četvrtom izdanju Kulture sjećanja, u povodu 27. Januara, Dana sjećanja na holokaust, posjetili smo Memorijal Holokausta u Berlinu. Ove godine, vodimo vas u Muzej holokausta u Vašingtonu. Specijalno za Kulturu sjećanja, prilog pripremio akademik Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada.

Muzej holokausta u Washingtonu ove godine obilježava 25 godina postojanja. Ovu instituciju kulture sjećanja otvorili su 1993. godine tadašnji američki predsjednik Bil Klinton i istraživač i svjedok holokausta Elie Wiesel. Na obilježavanju 20. Godišnjice, predsjednik Klinton se prisjetio kako su Wiesel i drugi Jevreji, vršili pritisak na Sjedinjene Američe Države da interveniraju u Bosni i na Kosovu, kako bi se spriječio masakr nad muslimanima. Klinton je apelirao na Muzej da se nanovo obaveže na čuvanje sjećanja na žrtve nacističkog genocida, kako bi sjećanje bilo živo kada odu i posljednji od onih koji su
preživjeli holokaust.
Muzej je podijeljen na više tematskih cjelina, postavljenih na prizemlju i tri sprata. Na trećem spratu počinje priča o holokaustu. Taj dio nosi naslov “Nacistički napad” i tematizira period od 1933. do 1939. godine, kada su nacisti putem propagande indoktrinirali njemački narod, šireći negativnu sliku prema Jevrejima. Tu je i stalna postavka fotografija logora koje su slikali američki vojnici 1945. godine. Slike su šokirale i informirale svijet o užasima nacizma i o tragediji holokausta.
U Muzeju je stalna postavka pod nazivnom „Konačno rješenje“. Prikazan je odnos nacista prema Jevrejima, od progona do masovnih ubistava. Fokus je na nastanku i postojanju hiljade koncentracionih logora. Prikazani su logori, život u getu, prisilni rad, masovne egzekucije.
U jednoj prostoriji nalazi se Wexnerov obrazovni centar, koji umrežava i predstavlja mnogostruka svjedočanstva o holokaustu. Na ovom spratu se nalazi naslijeÄ‘e Ane Frank, kao i priče Jevreja koji su preživjeli holokaust u Aušvicu.
„Posljednje poglavlje” je naslov dijela izložbe koja je postavljena na prvom spratu Muzeja, a prezentira historijske činjenice o “pružanju pomoći, organiziranju pokreta otpora, oslobaÄ‘anju preživjelih, te njihovom nastojanju da počnu život ispočetka”. Tu je i nekoliko filmova koji pokazuju američki odgovor na Holakaust u toku ratnih godina, te film „Svjedočanstvo“, o Jevrejima koji su preživjeli holokaust. Na ovom spratu je priča o žiteljima jednog francuskog sela koji su skrivali Jevreje, kao i priča o danskom spašavanju 7000 Jevreja.
Na prvom spratu je i nezaboravni Toranj lica ili Toranj života, koji se proteže sve do trećeg sprata, a predstavlja lica Jevreja koji su živjeli u malom mjestu Eisiskes, na području Litve, da bi 1941. Godine jedinice SS-a za samo dva dana poubijale 3446 Jevreja iz tog židovskog naselja koje je postojalo devet stotina godina.
U prizemlju se nalazi Dvorana svjedočanstva. Tu je, pod naslovom Danijelova priča, postavljena posebna izložba za djecu. Ta izložba opisuje holokaust kroz vizuru jednog dječaka u nacističkoj Njemačkoj.
Muzej holokausta u Vašingtonu je uspio da dočara atmosferu iz koncetracionih logora. Prate vas visoki zidovi od čelika i cigle. Imate utisak da se nalazite unutar logora. Muzej oponaša atmosferu tvorničke hale, djeluje hladno i bezlično. Arhitekt je namjerno stvorio atmosferu koja djeluje zastrašujuće i “pomalo sablasno”. Do trećeg sprata se penjete liftovima koja izgledaju poput čeličnih kontejnera te djeluju hladno i zastrašujuće.

Naziv holokaust potiče od grčke riječi holókaustos (što znači “potpuno spaljen”), koja se koristi i u Bibliji, a označava žrtvu koja je potpuno spaljena vatrom. U svjetskoj kulturi sjećanja holokaust označava genocidni zločin sistematskog proganjanja i istrebljivanja Jevreja koju je od 1933. do 1945. u Evropi provodila nacistička Njemačka sa svojim saveznicima – ubivši šest miliona Jevreja.