Imperativ mira trijumfovaće nad interesima agresije i genocida samo ako afirmišemo principe pravednosti i istine
Kultura sjećanja na genocid u BiH - temelj za bolju budućnost
Kultura sjećanja vrlo je važna za zajednicu, posebno je važna za bosanskohercegovaÄku dijasporu. Važno je pamtiti historijske i nauÄne Äinjenice, informisati i voditi dijalog u zajednicima o agresiji i genocidu u BiH. To je put ka istini i pravdi, ne u ime osvete ili mržnje, već u ime bolje zajedniÄke bosanskohercegovaÄke budućnosti kako graÄ‘ana i naroda u BiH, tako i u dijaspori. Kultura pamćenja, kao program opstanka žrtve, mora nadjaÄati suze, ojaÄati moral, oÄvrsnuti ambiciju i postati apsolutni kompas u ponašanju i Äinjenju svega. Kultura pamćenja će, smatra on, svjedoÄiti da žrtva nije broj, već je žrtva život, život koji se mora pamtiti suosjećanjem, utoliko više što smo svi mi mogli biti, i svi možemo postati, komadi odjeće koji se vade iz masovnih grobnica. U svakoj je žrtvi ispisan i naš život. Žrtva mora baštiniti i podsticati pisane, umjetniÄke oblike kulture pamćenja, budući da samo ono što je pisano može emotivno iskustvo prenijeti kroz vrijeme i prostor. Stoga je podsticanje izraza o zloÄinu jedna od strateških, razvojnih taÄaka kulture pamćenja. Imperativ mira trijumfovaće nad interesima agresije i genocida samo ako afirmišemo principe pravednosti i istine. Živimo u periodu u kom se Bosna i Hercegovina nalazi pred sudbonosnom odlukom o izboru sopstvenog trajnog politiÄkog, evropskog opredjeljenja. Krupnu ulogu u ishodu te odluke imaće stav prema istini o zloÄinima agresija i genocida i pravdi za žrtve tih zloÄina. Ne uspije li da preispita odluku o podjeli zemlje, države i društva, donijetu Dejtonskim sporazumom, i to na osnovu genocida, dokazanog ÄinjeniÄno kako u cjelini, tako i u svim pojedinim fazama njegovog izvršenja, ne preduzme li potrebne korake za eksplicitnu osudu režima, vlada i država koje su agresiju i genocid koncipirale, planirale i izvršile, Bosna i Hercegovina, odnosno bosanska ideja na kojoj se zapravo i zasniva ideja Evropske Unije, doživjeće težak poraz. HumanistiÄke vrijednosti i ideali bosanske ideje biće potisnuti na margine društvenog života i u centrima politiÄkog odluÄivanja. Ako bosanska ideja ostane imuna na pritiske korumpiranih unutrašnjih i vanjskih politiÄkih lobija, ako se inspiriše konceptom politike kao djelovanjem usmjerenim ka ostvarenju dobra svih graÄ‘ana, ona će se reobnoviti i trajno uÄvrstiti u svome primarnom izvoru i izrazu: poštovanja, priznavanja, prihvatanja i tolerisanja drugog i drugaÄijeg na principima istine i pravde. U tom sluÄaju dobovamo punu satisfakciju žrtvama agresija i genocida, afirmišemo principe pravednost i istine. Pravednost će biti uzdignuta u princip bosanske ideje i politike, uzajamno poštovanje i jednakost prava svih graÄ‘ana i naroda postaće naÄelo regulisanja njihovih uzjamanih odnosa, imperativ mira trijumfovaće nad interesima agresije i genocida.
IGK