Umjetničkom karikaturom u borbi za istinu i pravdu

Umjetničkom karikaturom u borbi za istinu i pravdu - Karikaturom za Kulturu sjećanja na genocid u BiH kao temeljom za bolju budućnost
Imperativ mira trijumfovaće nad interesima agresije i genocida samo ako afirmišemo principe pravednosti i istine. Te principe na umjetnički način upotrebom karikature afirmiše umjetnik Šukrija Meholjić, član Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida.
http://instituteforgenocide.org/?p=14354&lang=bs
 Kanada. Kultura sjećanja vrlo je važna za zajednicu, posebno je važna za bosanskohercegovačku dijasporu. Važno je pamtiti historijske i naučne činjenice, informisati i voditi dijalog u zajednicima o agresiji i genocidu u BiH. To je put ka istini i pravdi, ne u ime osvete ili mržnje, već u ime bolje zajedničke bosanskohercegovačke budućnosti kako graÄ‘ana i naroda u BiH, tako i u dijaspori. Kultura pamćenja, kao program opstanka žrtve, mora nadjačati suze, ojačati moral, očvrsnuti ambiciju i postati apsolutni kompas u ponašanju i činjenju svega. Kultura pamćenja će, smatra on, svjedočiti da žrtva nije broj, već je žrtva život, život koji se mora pamtiti suosjećanjem, utoliko više što smo svi mi mogli biti, i svi možemo postati, komadi odjeće koji se vade iz masovnih grobnica. U svakoj je žrtvi ispisan i naš život. Žrtva mora baštiniti i podsticati pisane, umjetničke oblike kulture pamćenja, budući da samo ono što je pisano može emotivno iskustvo prenijeti kroz vrijeme i prostor. Stoga je podsticanje izraza o zločinu jedna od strateških, razvojnih tačaka kulture pamćenja. Imperativ mira trijumfovaće nad interesima agresije i genocida samo ako afirmišemo principe pravednosti i istine. Živimo u periodu u kom se Bosna i Hercegovina nalazi pred sudbonosnom odlukom o izboru sopstvenog trajnog političkog, evropskog opredjeljenja. Krupnu ulogu u ishodu te odluke imaće stav prema istini o zločinima agresija i genocida i pravdi za žrtve tih zločina. Ne uspije li da preispita odluku o podjeli zemlje, države i društva, donijetu Dejtonskim sporazumom, i to na osnovu genocida, dokazanog činjenično kako u cjelini, tako i u svim pojedinim fazama njegovog izvršenja, ne preduzme li potrebne korake za eksplicitnu osudu režima, vlada i država koje su agresiju i genocid koncipirale, planirale i izvršile, Bosna i Hercegovina, odnosno bosanska ideja na kojoj se zapravo i zasniva ideja Evropske Unije, doživjeće težak poraz. Humanističke vrijednosti i ideali bosanske ideje biće potisnuti na margine društvenog života i u centrima političkog odlučivanja. Ako bosanska ideja ostane imuna na pritiske korumpiranih unutrašnjih i vanjskih političkih lobija, ako se inspiriše konceptom politike kao djelovanjem usmjerenim ka ostvarenju dobra svih graÄ‘ana, ona će se reobnoviti i trajno učvrstiti u svome primarnom izvoru i izrazu: poštovanja, priznavanja, prihvatanja i tolerisanja drugog i drugačijeg na principima istine i pravde. U tom slučaju dobovamo punu satisfakciju žrtvama agresija i genocida, afirmišemo principe pravednost i istine. Pravednost će biti uzdignuta u princip bosanske ideje i politike, uzajamno poštovanje i jednakost prava svih graÄ‘ana i naroda postaće načelo regulisanja njihovih uzjamanih odnosa, imperativ mira trijumfovaće nad interesima agresije i genocida.
IGK