Bosanska kultura sjećanja na kanadski naÄin
Bosanska kultura sjećanja na kanadski naÄin
Sastavni dio bosanskog uzdizanja je institucionalizacija kulture sjećanja. Institut za istraživanje genocida Kanada poziva na zajedniÄku akciju za institucionalizaciju bosanske kulture sjećanja. Udruženi antibosanski poduhvati istoÄnih i zapadnih barbara u saradnji sa domaćim antibosanskim elementima obrušili su se na Bosnu i Hercegovinu i skoro dobili bitku. Ali Bosna i Hercegovina je nadvladala rušitelje. Zato valja instalirati kulturu sjećanja. U protivnom dajemo zeleno svjetlo etniÄkim ÄistaÄima širom svijeta. Agresije i genocidi na Bosnu i Hercegovinu su bile bitke za Veliku Srbiju i Veliku Hrvatsku. Afirmacija kulture sjećanja kao institucionalizacija istine, prava i pravde, je najbolji put reintegracije bosanskohercegovaÄke države i društva. O tome svjedoćimo u Kanadi. Kultura sjećanja oslobaÄ‘a zarobljenu bosanskohercegovaÄku državu i društvo i potvrÄ‘uje državnost, nezavisnost, suverenitet i politiÄki subjektivitet bosanskohercegovaÄke države.
Institucionalna kultura sjećanja je najbolje oružje u borbi protiv negatora genocida. Onima koji kontinuirano negiraju bosansku zemlju, državu i društvo, onima koji negiraju i ponižavaju bosansku kulturu, historiju, tradiciju, jezik, onima koji kontinuirano prodaju bosanski patriotizam za liÄni interes iz Kanade je i ovog jula poruÄeno: Samo Bosna i Hercegovina, a ne njeni djelovi, ima svoj vlastiti identitet i vlastitu historiju koja traje. Bosna je ostala Bosna kroz dugu svoju povijest. Pozivamo sve one koji su u agresijama i genocidu pomagali i bili moralno oliÄenje tadašnjeg svijeta da sada pomognu u uspostavi kultura sjećanja u ime mira, istine i pravde u Bosni i Hercegovini. Nećemo ostati nijemi na negiranja i tabuiziranja genocida u Bosni i Hercegovini koja se dešavaju svakodnevno i pored brojnih presuda meÄ‘unarodnih sudova. Ne tražimo pokajanje od onih koji su mentori genocida. Tražimo institucionalizaciju kulture sjećanja u i van Bosne i Hercegovine.
Kultura sjećanja pored traganja za istinom i pravdom ima povijesni cilj odgovoriti na pitanje Äiji su interesi gotovo uništili bosanskohercegovaÄku državu i bošnjaÄki narod. Tko je zaista stajao iza toga u svijetu? Globalni projekt uništenja Bosne i Hercegovine nije ugašen. Kome je on još u interesu? Danas bi trebalo biti jasnije da se Bosna i Hercegovina ne može uništiti a da se ne unište Bošnjaci. Je li projekat genocida otvoren i dalje? Zašto se ne prizna izvršeni genocid, zašto se slave zloÄinci, zašto svijet šuti na to? Kultura sjećanja se mora baviti ne samo pitanjima istine, prava i pravde, već i tim navedenim pitanjima.
Današnje igre s entitetom Republika Srpska i „trećim entitetom“ samo su pokušaji da se država Bosna i Hercegovina vrati u ratno stanje bez rata. Sve što je propalo želi se naknadno ostvariti. Nepriznavanje genocida i odnos svijeta prema tome je davanje do znanja da rat nije završen, da je plan uništenja države Bosne i Hercegovine i bošnjaÄkog naroda još živ, da su otvorena vrata za novi genocid.
Kultura sjećanja ove godine u Kanadi - GradonaÄelnici kanadskih gradova Toronto, Hamilton, Windsor i Saskatoon su povodom 24. godišnjice genocida u Srebrenici proklamacijama proglasili 11. juli Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. „Cvijet Srebrenice“ instaliran je u kanadskim gradovima Windsor i Toronto. Na panou ispred Skupštine grada Hamiltona, odlukom gradonaÄelnika Freda Eisenbergera je napisano „11. juli Dan sjećanja na srebreniÄki genocid u Hamiltonu. Odajemo poÄast žrtvama genocida u Srebrenici“. Na jarbolu ispred zgrade Skupštine grada Hamiltona podignuta bh. zastava, a simbol grada je u bijeloj i zelenoj boji kao „Cvijet Srebrenici.
Kultura sjećanja prošlih godina u Kanadi - genocid u BiH se izuÄava u školama u Kanadi; kanadski parlament je jednoglasno usvojio dvije rezolucije o genocidu u BiH; organizovana je stalna izložbena postavka o genocidu u BiH u kanadskom muzeju za ljudska prava u Winnipegu; otkriven je spomenik žrtvama genocida u Srebrenici u Windsoru; kanadska vlada aktivno podržava obilježavanje Svjetskog dana bijelih traka; Cvijet Srebrenice je uruÄen svim Älanovima Kanadskog parlamenta, parlamentarna peticije e-1837 kojom tražimo kriviÄno gonjenje negatora genocida u BiH u Kanadi.