U partnerstvu sa Institutom za istraživanje genocida Kanada
objavljena knjiga „Kultura sjećanja“ mr. Fatmira Alispahića
Vrijedni doprinosi akademika Ramića
Institut za istraživanje genocida Kanada je od oktobra 2016. bio partner u realizaciji autorske dokumentarne emisije „Kultura sjećanja“ mr. Fatmira Alispahića, koja je kroz 30 izdanja okupila oko 200 saradnika i 40 institucija i obradila preko 500 tema i informacija o historijskim dogaÄ‘ajima, o genocdu i agresiji. Sav ovaj materijal mr. Fatmir Alispahić je upravo uobliÄio u knjigu, koja kao udžbenik historijskog sjećanja donosi na jednom mjestu obilje informacija o genocidnoj agresiji.
ZnaÄajan doprinos u realizaciji projekta dao je akademik prof. dr. Emir Ramić, sa nekoliko istraživaÄkih projekata, od kojih je najznaÄajniji esej pod naslovom „Zašto sintagma 'srpski zloÄinci' vrijeÄ‘a ma kojeg Srbina koji nije zloÄinac?“, iz novembra 2016., te godinu dana poslije, prvo istraživanje o spomenicima tzv. srpskim oslobodiocima u mjestima gdje je poÄinen genocid nad Bošnjacima.
U nastavku podsjećamo na zapostavljenu temu o spomenicima tzv. srpskim oslobodiocima, koju je u okviru „Kulture sjećanja“ prvi istražio akademik Ramić.
***
Akademik prof. dr. Emir Ramić
Spomenici tzv. srpskim oslobodiocima kao svjedoÄanstvo genocida
(Koga su oslobodili srpski oslobodioci u mjestima masovnih zloÄina nad Bošnjacima? Da li desetine spomenika u Republici Srpskoj služe sakrivanju istine i prekrajanju historije? Specijalno za Kulturu sjećanja istraživanje realizirao prof. Emir Ramić, direktor Istituta za istraživanje genocida Kanada.)
Danas u Evropi, a vjerovatno i šire, ne postoji administrativna jedinica koja je do te mjere opsejdnuta izgradnjom spomenika kao što je to Republika Srpska. Paradoks ovih spomenika jeste što se u mjestima gdje je izvršen genocid nad Bošnjacima slave oslobodioci. Od koga su to osloboÄ‘eni Prijedor, Bijeljina, FoÄa, Višegrad, Derventa, Nevesinje, Mrkonjić Grad, napose i Banja Luka? Umjesto starosjedilaca postoje spomenici u slavu oslobodilaca. To su spomenici jedne vjere i jednog naroda, što dovoljno govori o njihovom karakteru i namijeni. O tome svjedoÄi i udar na sekularnu državu u vidu pravoslavizacije državnog aparata.
U IstoÄnom Sarajevu je prije neki dan otkriven spomenik negatoru genocida u Srebrenici, preminulom ruskom ambasadoru Vitaliju ÄŒurkinu. Ovog osmog novembra u Nevesinju je tako postavljen spomenik srpskim borcima, a u ovom malom gradu su od ruke srpskog borca ubijena 343 civila, ili više od 10 posto bošnjaÄke populacije. Srpski borci su i u Drugom svjetskom ratu ubili oko 200 Bošnjaka Nevesinja, tako da ovaj spomenik u Nevesinju nema šta drugo znaÄiti osim proslavu oslobaÄ‘anja Nevesinja od bošnjaÄkih starosjedilaca.
SliÄne priÄe i spomenike nalazimo u više desetina gradova i općina.
Višegrad prednjaÄi po podizanju spomenika zahvalnosti srpskim oslobodiocima, Äetnicima i ruskim plaćenicima, iako je u ovom gradu, u kome su Bošnjaci Äinili većinu od 64 odsto ukupnog stanovništva, ubijeno preko 3000 bošnjaÄkih civila. Historija se ponovila, jer su u Višegradu, u periodu od 1941.-1945., Äetnici Draže Mihailovića takoÄ‘e pobili preko 3.000 Bošnjaka i iskorijenili preko 300 bošnjaÄkih porodica. Samo za pet dana oktobra 1943., Äetnici su ubili više od 2.000 Bošnjaka.
Prijedor je arhetipsko mjesto srpske proslave zloÄina i odbijanja moralnog suoÄenja. Gradske vlasti Prijedora ne samo da nemaju spremnosti da se izgradi spomenik za 3176 ubijenih civila, za muÄilišta u Omarskoj, Keratermu, Trnopolju, za ponor Tomašice, za sve ono što Prijedor Äini najvećim gradom-grobnicom u Evropi... Gradske vlasti Prijedora ne dozvoljavaju ni izgradnju spomenika za 102 ubijene prijedorske djece. U Prijedoru dominira spomenik pod nazivom „Za krst Äasni“, posvećen srpskim borcima koji su, dakle, odbranili Prijedor od djece i civila.
Iz Bijeljine je krenula genocidna agresija, preko Arkanovih ubica koji su djelovali pod komandom Beograda. PoÄetkom aprila, za Bajram, u Bijeljini je ubijeno 48 civila, a onda sistematski protjerano 35.000 Bošnjaka. Na centralnom bijeljinskom trgu nema mjesta za žrtve, ali ima za Arkanove oslobodioce. U junu 2017. u Bijeljini je, uz pravoslavnu ceremoniju, otkriven spomenik iskljuÄivo srpskim majkama koje su izgubile svoje sinove. BošnjaÄke majke su time oznaÄene kao majke drugog reda.
U FoÄi, u kojoj su Bošnjaci Äinili većinu, srpski borci su ubili deseti dio bošnjaÄke populacije, od ukupno 20.000 Bošnjaka. U trijumfu genocidne namjere FoÄa je preimenovanja u tzv. Srbinje, a većinski Bošnjaci su u potpunosti istrebljeni. Svi objekti koji su oznaÄavali muslimansku kulturu i tradiciju su sistematski uništeni: 17 gradskih džamija, meÄ‘u kojima i Aladža džamija iz XV stoljeća. U slavu zla podignut je spomenik tzv. oslobodiocima.
Nevjerovatna drskost zabilježena je na spomeniku srpskim borcima u Bosanskom Šamcu, gradu u kome je sala osnovne škole bila muÄilište za nesrpske civile. Na ovom spomeniku je pored 114 imena srpskih boraca ispisano ime Dževada Nurkića, koji je kao 19-godišnjak ubijen na prinudnom kopanju rovova, a svojevremeno je njegova majka Semka, koja je bila žrtva silovanja, tražila da se ime njenog ubijenog sina izbriše sa spomenika.
I u Bosanskom Brodu, koji je odveć preimenovan u skladu sa politiÄkom etniÄkog ÄišÄ‡enja, u centru postoji spomenik srpskim borcima, ali ne i ubijenim nesrpskim civilima, iako je u ovom gradu bilo masovnih zloÄina, poput onog u mjestu Kolibe, gdje je 16.04.1992. ubijeno deset Hrvata i trinaest Bošnjaka.
Posljednih godina Banja Luka prednjaÄi. Glavni grad manjeg entiteta uglavnom ostaje izvan fokusa, iako je u Banja Luci ubijeno blizu 1000 civila, na hiljade ih je završilo u logorima, a oko 40.000 nesrba je protjerano iz gradskog jezgra. Nigdje nema spomenika civilnim žrtvama, pa ni Muratu Badiću koji je ubijen kamenovanjem prilikom polaganja kamena temeljca za Ferhadiju 2001. Godine. Zato postoji i planira se mnoštvo spomenika onima koji su Banja Luku oslobodili od starosjedilaca. Ove godine je, tako, Povodom Dana policije Republike Srpske, otkriven je spomenik za 782 poginula policajca. Tim prilikom je intonirana himna Srbije "Bože pravde". Planira se i centralni megalomanski spomenik za sve poginule borce Vojske Republike Srpske. Zasad se ne zna da li će se na ovom spomeniku naći imena na stotine presuÄ‘enih ratnih zloÄinaca, meÄ‘u kojima su i oni koji su osuÄ‘eni za genocid nad Bošnjacima. Vjerovatno hoće.
(Kultura sjećanja 14, novembar 2017.)
***
Fatmir Alispahić
KULTURA SJEĆANJA
Pregled 30 izdanja TV emisije
O svjedocima zla i otpora
Ahmići * Bihać * Bratunac * BrÄko * Bijeljina * Banja Luka * Biljani * ÄŒavkarica * ÄŒelić * Doboj * FoÄa * Grapska * Gorica * Goražde * IstoÄna Hercegovina * Janja * Jajce * Kalesija * Kotor Varoš * KljuÄ * Kula Grad * LOGORI * Mrkonjić Grad * Nevesinje * Olovo * Podrinje * Prozor * Prijedor * Rogatica * Srebrenica * Sanski Most * Stolac * Sarajevo * Sandžak * Stupni Do * Štrpci * Mostar * Tuzla * Tomašica * Višegrad * Vlasenica * Zavidovići * Zvornik * Zenica * Živinice * ŽepÄe ***
O genocidnoj agresiji
O djeci i ratnim traumama * O traumama logoraša, invalida i izbjeglica * O životima šehidskih porodica * O zloÄinu silovanja i zaboravljenoj djeci rata * O žrtvama mina i minskoj opasnosti * O traumi identifikacije * O ubistvima bošnjaÄkih povratnika * O napadima na objekte Islamske zajednice * O velikosrpskoj diskriminaciji bošnjaÄkih uÄenika * O Srbima i Hrvatima u odbrani Bosne i Hercegovine * O dejtonskom nastavku genocida * O Presudama za genocid koje treba da ukinu entitet Republiku srpsku ***
O historijskim paralelama
O Boju pod Banja Lukom iz 1737. godine * O BošnjaÄkim rezolucijama iz 1941. godine * O ZAVNOBiH-u i brisanju Bošnjaka * O ubistvima Mehmeda Spahe i Mustafe Busuladžića * O ÄetniÄkim zloÄinima nad Srbima * O bošnjaÄkom spašavanju Roma od genocida * O hitlerovskim danima Ive Andrića * O bošnjaÄkoj antifašistiÄkoj pobuni u Francuskoj * O nazivima sarajevskih škola i ulica za vrijeme Jugoslavije * O zloÄinima velikosrpskih komunista nad Bošnjacima i o masakru nad 2500 Albanaca u Crnoj Gori * O BošnjaÄkom saboru ***
O spomenicima
Sarajevo * VogošÄ‡a * Jajce * Kakanj * Semizovac * Ilijaš * Mostar * Stari Vitez * GradaÄac * Zavidovići * Kalesija * Janja * Kotorsko * Zagreb * Vukovar * Windsor (Canada),... * O Muzeju ratnog djetinjstva * O Muhadžirskom mezarju u Äakovu * O spomenicima Holokaustu (Berlin, Washington, Karlovy Vary) * O Bosfamovim „Ćilimima sjećanja“ * O kulturi sjećanja u književnosti, muzici, slikarstvu i filmu * O spomenicima genocidu u entitetu Repubika srpska...