Institucionalno razvijanje kulture sjećanja podržavanjem rada Instituta za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu
Institucionalno razvijanje kulture sjećanja podržavanjem rada Instituta za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu
24. mart se obilježava kao MeÄ‘unarodni dan prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava. Obilježavanjem ovog datuma odajemo poÄast svim žrtvama teških i sistematskih kršenja ljudskih prava i promovišemo vaznost prava na istinu i pravdu. Pokajanje i legalizacija rezultata agresije i genocida u Bosni i Hercegovini ne mogu ići zajedno. Savremene priÄe o pomirenju, suoÄavanju s prošlošÄ‡u, priznanju poraza, maksimalno dopiru samo do konstatacije: “Jeste, bilo je zloÄina, ali na svim stranama”, te antiljudske konstatacije bazirane na dejtonskom porazu demokratije, ljudskih prava i sloboda, tom porazu koji je zarobio Ideju Bosne i Bosanski duh, produkujući nedovršeni rat i nedovršeni mir, legalizacijom rezultata agresije i genocida na raÄun otimanja bosanskohercegovaÄkog državnog i društvenog tkiva. U uslovima pocjepanosti bosanskohercegovaÄke države, što hrani agresiju i genocid drugim sredstvima, na scenu stupaju antibosanski elementi koji su pomogli svojim vatrenim govorima, izjavama i postupcima da se probudi agresivno genocidni požar protiv istine i pravde. Oni sada pozivaju na katarzu, pomirenje, toleranciju jer znaju domet tih ljudskih vrijednosti u antiljudskom dejtonskom miru, koji životari u podeljenoj državi, podjeljenim gradovima, protjeranim, skoro asimiliranim prognanim muÄenicima, poniženim ženama, poniženoj mladosti i logorašima... Istinska priÄa o pomirenju i suoÄavanju s prošlošÄ‡u nije moguća u dejtonskoj zarobljenosti bosanskohercegovaÄke države. Za istinsku katarzu je potreban pravedni mir, istina o zloÄinima, pravda za žrtve zloÄina, iznad i prije svega oslobaÄ‘anje Bosne i Hercegovine od dejtonskog obruÄa.
Na MeÄ‘unarodni dan prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava pišem o jednoj od najznaÄajnijih, državnih, akademskih ustanova Institutu za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
Odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Vlade kantona Sarajevo Institut za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu se mora hitno evakuisati iz postojeÄih prostorija, a da nova lokacija nike pronaÄ‘ena. Potpuno razumijemo tešku situaciju izazvanu globalnom pandemijom koronavirusa. Ali isto tako smatramo da se hitno treba naći adekvatan prostor za Institut.
Radi se o izuzetno znaÄajnoj, državnoj, nauÄno istraživaÄkoj instituciji sa historijski znaÄajnom arhivskom graÄ‘om, nauÄno istraživaÄkom dokumentacijom i bibliotekom. Navedeni Institut je bio jedini kredibilni izvor za mnoge sudske procese pred oba meÄ‘unarodna suda u Hagu. Institucionalizirajući kulturu sjećanja upotrebom rezultata nauÄnih istraživanja, Institut je odigrao veliku ulogu u borbi protiv sve izražejnije strategije zaborava, strategije koja u sadašnjem vremenu Äini osnovu antibosanskog djelovanja.
Svjedoci smo gotovo svakodnevne politiÄke manipulacije, neodgovornog smanjenja broja žrtava i njihove zloupotrebe u dnevno-politiÄke svrhe. Kao što žrtvama agresije i genocida u Bosni i Hercegovini dugujemo pijetet, tako novim generacijama dugujemo obrazovne programe temeljene na nauÄnim Äinjenicama i vrijednostima, kako bi im pomogli da prepoznaju ideje i pokrete koji zatiru ljudska prava i slobode i kojima su ljudi samo sredstvo, te kako bi ih nauÄili da im se suprotstave prije nego se takve ideje pretvore u zloÄine. Obogaćeni takvom kulturom mladi će moći doista osuditi razliÄite zloÄine.
NauÄno istraživaÄke Äinjenice i projekte Instituta su uÄenjaci u i van Bosne i Hercegovine zainteresovano prihvatali na mnogim meÄ‘unarodnim konferencijama.
Teme suoÄavanja sa prošlošÄ‡u treba da postanu sastavni dio našeg postojanja, a ne da se vjeÄito “guraju pod tepih”. Istina je da kultura sjećanja trpi i velike zloupotrebe, ali zadatak nauke o genocidu i Instituta je da kroz svoj angažman doÄ‘e do istinitih i provjerenih Äinjenica i da ih prihvati sagledavajući iz razliÄitih aspekata uzroÄno-posljediÄne odnose.
Pozivamo navedene vlade da hitno pronaÄ‘u prostor za nastavak rada Instituta za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Pozivamo najodgovornije bosanskohercegovaÄke, posebno bošnjaÄke politiÄke subjekte da u najkraÄem roku iznaÄ‘u materjalna sredstva za funkcionisanje Instituta, a sve nadležne bosanskohercegovaÄke institucije na razvoj programa kulture sjećanja utemeljene na naÄelima ukljuÄivosti, nenasilje i dijaloga kao i kvalitetnije korištenje svijetskih, nauÄnih programa posvećenih sjećanju na žrtve. Pozivamo sve sudionike javnoga govora da pokažu jasan razmak od svakovrsnog povijesnog revizionizma, kao i osudu svih koji se njima služe u ma koju svrhu.
Ako Bosna i Hercegovina želi izgraditi zajedniÄku, poželjnu budućnost onda treba institucionalizovati kulturu sjećanja kao put ka istini i pravdi, a zatim i zajedniÄkom poželjnom životu. Ako nam oduzmu kulturu sjećanja, onda nas mogu kontinuirano pripremati za nove agresije i genocide. Odnos prema žrtvama stvar je ljudskosti i odgovornosti za budućnost. Politizacija žrtava i negiranje genocida vodi u dalje podjele. Pijetet prema žrtvi ne može se iskazivati negiranjem ili minimiziranjem zloÄina agresije i genocida. Kultura sjećanja je dobro sredstvo protiv onih koji javno poriÄu zloÄine ili slave zloÄince kao heroje. SuoÄavanje sa istinom i spremnost na pravdu i oprost je jedini put ka ponovnoj izgradnji meÄ‘usobnog pomirenja, koje su preduslov trajnog mira i stabilnosti. U društvo sa odsutnom institucionalizacijom kulture pamćenja potreban je dodatni angažman za prevenciju genocida jer se društvo polarizira, žrtvama manipulira, a zloÄini negiraju, te je neophodno da se bosanski patriotski faktor ujedini. Nema ništa gore od manipulacije i eksploatacije patnje žrtava u politiÄke svrhe. Umjesto obrazovanja mladih o kulturi sjećanja u ime prihvatanja drugog i drugaÄijeg, mladi se uÄe mržnji. Samo prihvatanjem istine o prošlost može se živjeti u skladu s ljudskim vrijednostima. Jedna od bitnih institucija za navedenu istinu je Institut za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
Dr. Emir Ramić
Institut za istraživanje genocida Kanada