Istrazivanje Milo Djukanovic
Institut za istraživanje genocida Kanada {IGK} je poslije parlamntarnih izbora u Crnoj Gori dobio niz upita o aktivnostima aktuelnog predsjednika Crne Gore Mila Äukanovića u periodu agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu.
Imajući u vidu da je dužnost svake nauÄno istraživaÄke institucije da o rezultatima svojih istraživanja informiše širu javnmost IGK prezentuje dokaze o umješanosti Mila Äukanovića u agresiji i genocidu u Republici Bosni i Hercegovini. U tom smislu posebno istiÄemo dvije kljuÄne taÄke:
- prva, je njegova komandna odgovornost inaugurirana pozicijom imenovanja na položaj crnogorskog premijera 1991. godine,
- druga, njegovo aktivno uÄestvovanje na sjednicama Vrhovnog savjeta odbrane u periodu 1992.–1995. godine, kao premijera Crne Gore.
Zahvaljujući tim potvrÄ‘enim Äinjenicama nauka o genocidu je došla do pouzdanih dokaza o tome kako je i na koji naÄin Äukanović zajedno sa Bulatovićem i Miloševićem po komandnoj odgovornosti uÄestvovao u agresiji i genocidu u Republici Bosni i Hercegovini. Milo Äukanović kao uÄesnik sjednica Vrhovnog savjeta odbrane 1992-1995, a Momir Bulatović kao Älan Vrhovnog savjeta odbrane su uÄestvovali u odlukama u vezi i sa Srebrenicom. Srebrenica je finale genocida koji se desio jula 1995.godine. Nauka o genocidu smatra da Crna Gora mora snositi posljedice jer je faktiÄki uÄestvovala u agresiji i genocidu na Republiku Bosnu i Hercegovinu.
Posebno istiÄemo odgovornost Äukanovića kao tadašnjeg premijera Vlade Crne Gore u paljenju 500 bošnjaÄkih sela i stradanju nevinog, civilnog bošnjaÄkog naroda u Hercegovini, strašnog zloÄina koga su izvršili crnogorski rezervisti. Äukanovićeva krivica je i za deportaciju Bošnjaka koji su izbjegli od ratnih strahota iz Republike Bosne i Hercegovine u Crnu Goru, a vlasti Crne Gore ih isporuÄile zloÄincima Karadžića i Mladića..
IGK će nastaviti sa istraživanjem odgovornosti Mila Äukanovića i drugih za ratne zloÄine poÄinjene u periodu 1991-1995. godine i o tome redovno informirati javnost. To je bitno zbog istine i pravde bez koje nema bolje i mirnije budućnosti.
Relativiziranje neÄije aktivne ratne uloge koja je ostavila ljudsku i materijalnu pustoš i brojne ljudske žrtve u zemlji na koju su agresija i genocid izvršeni su mimo uvažavanja kolektivnog pamćenja, znanstvenih rezultata istraživanja žrtava rata i prava na komentar javne dimenzije glasa žrtava.
Institut za istraživanje genocida Kanada {IGK}