AKTIVNOSTI NA PROMJENI USTAVNOG UREÄENJA BOSNE I HERCEGOVINE SU U TOKU
Akademska inicijativa za promjenu ustava Bosne i Hercegovine – AIPUB
Promjena ustavnog ureÄ‘enja Bosne i Hercegovine je imperativ, Äega su sve više svjesni i graÄ‘ani BiH svih naroda kao i meÄ‘unarodna zajednica, kako bi se BiH preuredila iz dejtonske u funkcionalnu državu ravnopravnih graÄ‘ana. Asocijacija AIPUB je, shvatajući da su sve dosadašnje inicijative ostajale na nivou ideja, pokrenula odluÄnu akciju širokih razmjera, kako bi se ta akumulirana svijest materijalizirala i konkretizirala u aktivan proces promjene ustavnog ureÄ‘enja BiH.
Aktivosti na realizaciji projekta Inicijative za promjenu ustavnog ureÄ‘enja Bosne i Hercegovine AIPUB-a odvijaju se planiranim tempom. Prvi sastanak na kome je inicirana ideja o pokretanju projekta za promjenu ustavnog ureÄ‘enja Bosne i Hercegovine održan je u Sarajevu 28.nov.2020. god. Ubrzo je konstituisan inicijativni odbor sastavljen od pravnika, ekonomista, inžinjera, privrednika, diplomata i drugih struka, većinom doktora nauka i profesora, koji je djelovao pod nazivom Akademska inicijativa za promjenu ustavnog ureÄ‘enja Bosne i Hercegovine – AIPUB. AIPUB je, u prethodno definiranom roku, već 28.12.2020. god. usvojio nacrt Memoranduma za promjenu ustavnog ureÄ‘enja Bosne i Hercegovine, te održao prvu press konferenciju 3.01.2001. god.
Medijska promocija
Akademik Suad Kurtćehajić
Jedna od osnovnih instrumenata za promociju i provoÄ‘enje Memoranduma je zasnovana na medijskoj kampanji. Press konferencija AIPUB-a, koja je održana u Sarajevu, na kojoj je predstavljen Memorandum kao platforma za promjenu ustavnog ureÄ‘enja BiH, privukla je veliko interesovanje medija i portala, te pokrenula lavinu pozitivnih reakcija graÄ‘ana i asocijacija u zemlji i svijetu. Izvještaj sa press konferencije je prenijelo deset TV stanica i preko trideset portala.
To pokazuje koliko su graÄ‘ana BiH u zemlji i dijaspori živo zainteresovani da se funkcionalno teritorijalno preureÄ‘enje BiH dogodi što prije. Odmah nakon održane press konferencije, vodeći mediji u BiH su ustupili medijski prostor za gostovanje predsjednika AIPUB-a, akademika Suada Kurtćehajića, koji je struÄno i egzaktno pojasnio javnosti razloge za pokretanje projekta za ustavne promjene u BiH kao i osnovne principe na kojima bi se trebao temeljiti budući Ustav Republike Bosne.
Posebno je pažnju privukao oštar dueal na FACE TV akademika Kurtćeahića i doktora Dragana Äokanovića, osnivaÄa Republike Srpske, prema njegovim navodima. U tom duelu Akademik je uspio da „natjera“ Äokanovića da daje besmislene i apsolutno kontradiktorne izjave, da otkrije mnoge nepoznate detalje koji teško optužuju i njega i Republiku Srpsku, te prizna da je RS pred finansijskim kolapsom.
Svi ovi nastupi su imali ogromnu gledanost i preglede na društvenim mrežama, za prilike u BiH, koji su premašili cifru od 1.000.000 u toku samo desetak dana (potvrÄ‘eni podaci), što je bio jedan od bitnih instrumenata za podršku naporima AIPUB-a za ostvarenje cilja. Na taj naÄin su graÄ‘ani u BiH i dijaspore na najbolji naÄin upoznati sa aktivnostima AIPUB-a kao i o Äinjenici da se Ustav mora hitno mijenjati, kako bi se BiH preobrazila iz dejtonske u funkcionalnu i demokratsku državu ravnopravnih graÄ‘ana.
Džavid Begović, mr. sci. i doc. dr. Tarik Kurbegović
Dok akademik Kurtćehajić bije medijsku bitku i medijsko promoviranje Memoranduma AIPUB-a kao platforme za budući ustav Republike Bosne, timovi AIPUB-a u koordinaciji mr. sci. Džavida Begovića, predsjednika Upravnog odbora i doc. dr. Tarika Kurbegovića, Älana Upravnog odbora, na svim kontinentima kao i u Bosni izgraÄ‘uju infrastrukturu koja će voditi složenu kampanju o neophodnosti promjene ustava Bosne i Hercegovine, kako prema graÄ‘anima BiH tako i prema akademskim i politiÄkim pojedincima i subjektima, istaknutim predstavnicima bosanskohercegovaÄke dijaspore, te konaÄno prema vladama zemalja koje mogu imati uticaja na pozitivne društveno-politiÄke tokove u BiH.
Do sada su izvan Bosne formirani timovi u SAD, Kanadi, Australiji i Francuskoj, a u fazi formiranja su timovi u NjemaÄkoj, Turskoj, Austriji, Norveškoj, Švedskoj i Rusiji. Cilj ove kampanje je da se dobije podrška što većeg broja zemalja u vidu rezolucije o neophodnosti promjene ustavog ureÄ‘enja Bosne i Hercegovine.
Aktivnosti na podruÄju Sjeverne Amerike (SAD i Kanada)
Akademik Emir Ramić, direktor Instituta IGC i prof. dr. Amra Šabić El Reyes
Do sada je urađeno sljedeće:
- Predstavljanje misije Akademske inicijative za promjenu ustavnog ureÄ‘enja BiH odreÄ‘enim kanadskim i ameriÄkim akademskim pojedincima i subjektima, te istaknutim predstavnicima bosanskohercegovaÄke dijaspore u Kanadi i SAD,
- Predstavljanje drafta Memoranduma Akademske inicijativa za promjene ustavnog ureÄ‘enja BiH odreÄ‘enim kanadskim i ameriÄkim akademskim i politiÄkim pojedincima i subjektima, te istaknutim predstavnicima bosanskohercegovaÄke dijaspore u Kanadi i SAD.
U sklopu navedenih akcija poÄelo se sa uspostavljanjem mreže aktivista Akademske inicijative za BiH u Sjevernoj Americi. Akademik Emir Ramić i Amra Šabić El Reyes, profesorica sa Univerziteta Columbia su se aktivno ukljuÄili u tim Akademske inicijatve za Sjevernu Ameriku.
Aktivnosti na podruÄju Asustralije
Safet Alispahić, predsjednik Vijeća
bosanske zajednice Novi Juzni Vels, Australija i Sait Smajić
- Sve informacije vezane za aktivnosti Akademske inicijative za promjenu dejtonskog ustava proslijeÄ‘ene su svim kontaktima (kako meÄ‘u graÄ‘anima i BiH organizacijama u Australiji, tako i široj australskoj javnosti i politickom establišmentu) putem e-maila i messengera sa zahtjevom za potpisivanje online peticije i dalje širenje informacija.
- Direktnim i telefonskim razgovorima sa zainteresiranima šire se informacije vezane za aktivnosti Akademske inicijative.
- Obavijesteni su urednici i voditelji radio programa na bosanskom jeziku da tokom emisija jedan dio vremena posvete aktivnostima Akademske inicijative za promjenu dejtonskog ustava i t na:
. lokalnom radio programu ZZZ u Melbourne - urednik i voditelj Nehrudin Äambegović
. lokalnom radio program BH zajednice u Sydney - urednik i voditelj Hasan BišÄević
. SBS radio programu na bosanskom jeziku koji se emituje na prostoru cijele Australije, - urednik i voditelj Aiša Hadžiahmetović.
U sklopu daljnih aktivnosti bit će poslat prijedlog sporazuma o podršci AIPUB-u svim BH organizacijama i udruženjima koji aktivno djeluju u Australiji, te će se aktivnosti proširiti na širu javnost i lobiranje meÄ‘u uticajnim australijskim politiÄarima.
Safet Alispahić i Sait Smajić su koordinatoi aktivnosti AIPUB-a za Australiju.
Stjepan Mesić, predsjednik Republike Hrvatske 2000-2010
U toku su takoÄ‘e aktivnost na dobijanju podrške nacionalnih manjina, vjerskih zajednica te probosanskih udruženja širom svijeta.
Kampanja za novi Ustav BiH se vodi putem diplomatskih kanala, medija, društvenih mreža i liÄnih kontakata. Informaciju o pokrenutoj inicijativi za promjenu ustavnog ureÄ‘enja Bosne i Hercegovine putem društvenih mreža je do sada dosegla cifru od oko 2.000.000 ljudi.
Ono što najviše raduje je što mnogi aktivni kao i nekadašnji politiÄari podržavaju sadržaj Memoranduma AIPUB-a, meÄ‘u kojima je najznaÄajnija podrška Stjepana Mesića, predsjednika Republike Hrvatske 2000-2010.
Mnogi graÄ‘ani hrvatske i srpske narodnosti daju podršku Memoandumu putem komentara ili u inbox Akademske inicijative, ili u direktnim kontaktima. Ovo i jeste konaÄni cilj AIPUB-a, da graÄ‘ani velikom većinom prihvate promjenu ustava kao prirodnu opciju, a ne kao opasnost po svoj narod, te kao razuman izlaz iz dejtonskog ćorsokaka i put u bolju budućnost svih nas koji živimo u Bosni.
Veliki doprinos kampanji AIPUB-a daje portal Bosnjaci.net sa urednikom Esadom Krcićem koji redovno prati aktivnosti provoÄ‘enja inicijative za promjenu ustavnog ureÄ‘enja Bosne i Hercegovine, te informira veliki broj Äitalaca širom svijeta koji prate ovaj portal.
Podsjetimo se na osam osnovnih principa na kojima bi se trebao temeljiti novi ustav Republike Bosne:
1. Naziv drževe: REPUBLIKA BOSNA kao sljedbenica 930 godina dugog historijskog naziva države (948-1878) BOSNA.
2. Interes: Interes države Republike Bosne je iznad interesa pojedinaca, nižih nivoa vlasti, susjednih i drugih država svijeta te iznad interesa međudržavnih asocijacija i blokova.
3. Teritorija: Suverenitet i teritorijalni integritet u AVNOJ-evskim granicama.
4. Kontinuitet: Kontinuitet Republike Bosne u razliÄitim oblicima i stepenu samostalnosti i suvereniteta se proteže od srednjovekovne Bosne kada je Bosna bila nezavisna država preko pašaluka (ejaleta, ajaleta beglerbegluka) pod osmanskom upravom, Bosne i Hercegovine kao corpus separatuma pod Austro-ugarskom upravom, Älanom 135. Vidovdanskog ustava zaštićenim granicama Bosne i Hercegovine utvrÄ‘enim na Berlinskom kongresu u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, federalne jedinice u SFRJ kada je 25.novembra na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a obnovljena njena državnost i Republike Bosne i Hercegovine koja je na osnovu rezultata referenduma za nezavisnost, što je od nas tražila Internacionalna zajednica održanom 29. februara i 01. marta 1992. godine, priznata kao nezavisna i suverena država 06 i 07 aprila 1992. godine od Evropske zajednice i USA te primljena u Ujedinjene nacije 22.maja1992. godine.
5. Definicija Republike Bosne: Bosna je država ravnopravnih graÄ‘ana i naroda. Dakle, na prvo mjesto postaviti graÄ‘anina, a ravnopravnost njenih naroda treba da proistiÄu iz pravne i praktiÄne ravnopravnosti svakog graÄ‘anina Bosne.
6. Nacionalni identitet: Afirmirati nacionalni identitet BOSANAC koji obuhvata sve državljane Bosne ili doživljavaju Bosnu kao matiÄnu državu po uzoru na SAD, Francusku i druge evropske države koje naciju definiraju kao zajednicu graÄ‘ana jedne države uz zadržavanje i neosporavanje etniÄke pripadnosti bošnjaÄkom, srpskom, hrvatskom i drugim narodima koji žive u Bosni.
7. Struktura državne zakonodavne, izvršne i sudske vlasti:
• Predsjednik Republike Bosne bira se na cijeloj teritoriji države kao jedne izborne jedinice. Po mogućnosti uvesti elektorsko glasanje po uzoru na USA.
• Vlada Republike Bosne koja ima sva ministarstva neophodna za funkcionisanje države.
• Parlamentarna skupština Republike Bosne koja bi imala dva doma.
• PredstavniÄki dom koji se bira po principu jedan Äovjek jedan glas proporcionalno broju stanovnika iz šest oblasti koje su i izborne jedinice (ukupno 99 Älanova predstavniÄkog doma - parlamenta)
• Dom oblasti koji bi imao po deset Älanova iz svake oblasti. Mehanizme njihovog izbora treba utvrditi
• Vrhovni sud Republike Bosne kao najviši sud opće nadležnosti
• Ustavni sud Republike Bosne koji bi rješavao usklaÄ‘enost nižih pravnih akata sa Ustavom Republike Bosne sa osam sudija i devetim Predsjednikom suda Precizniji sastav i nadležnosti navedenih institucija će se dati u posebnom aneksu.
8. Teritorijalno ureÄ‘enje: Država Bosna i Hercegovina ureÄ‘uje se teritorijalno ur u Äetiri regije i to: Sarajevska, Tuzlanska, Mostarska i BanjaluÄka makroregija.