ÄŒini se da društvena mreža Facebook ÄešÄ‡e uklanja ili blokira sadržaje u kojima se negira genocid ili veliÄaju osuÄ‘eni ratni zloÄinci, sudeći prema primjerima takvih sadržaja koje su pratili novinari Balkanske istraživaÄke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH). To su potvrdili iz ove društvene mreže, ali nisu naveli jasne kriterije zbog kojih neki sadržaji ostaju neuklonjeni.
Korisnik Facebooka Nemanja ÄŒekić na svom profilu je objavio fotografiju osuÄ‘enog ratnog zloÄinca Ratka Mladića i nekadašnjeg komandanta pri Glavnom štabu Vojske Republike Srpske (VRS) Milorada Miše Pelemiša, na kojoj je Mladiću stavio cenzurisanu traku preko oÄiju, objasnivši da je to uradio “zbog Facebooka”.
“Milorad Mišo Pelemiš sa šefom (morao sam cenzurirati zbog fejsa, ali svi znamo ko je hadžija) ps. Na ekskluzivnim fotografijama ćete mi zahvaliti kasnije”, napisao je ÄŒekić u objavi.
On je za BIRN BiH kazao kako je ranije u više navrata bio “sankcionisan” od “Facebook administracije”, zbog Äega mu je na duži period bila zabranjena bilo kakva interakcija na ovoj društvenoj mreži.
“U trenutku presude generalu, zbog pružene podrške prethodni profil mi je u potpunosti obrisan, zajedno sa stranicom koja je brojala preko 30.000 pratilaca, bez mogućnosti povratka”, rekao je ÄŒekić.
On misli da ukoliko cenzuriše fotografiju, odnosno govori o Mladiću koristeći inicijale ili, kako kaže, Äesto napiše “Mlatko Radić”, neće trpjeti nikakve sankcije. Zbog takvog odnosa uvjeren je da Facebook ima algoritam koji sam uklanja ovakve sadržaje.
“MeÄ‘utim, primetio sam da osobe s malo pratilaca, odnosno osobe Äije objave nemaju visok doseg pregleda, reakcija ili komentara neće trpeti sankciju ako pišu o Ratku ili objavljuju njegove fotografije”, kazao je on.
U komentarima ispod ove objave nekoliko osoba je potvrdilo da im je ranije uklanjan sadržaj ili blokiran profil zbog sliÄnih objava.
BIRN BiH je ranije pisao kako društvene mreže, ukljuÄujući i Facebook, poÄinju da uklanjaju sadržaje u kojima se negira genocid ili se veliÄaju ratni zloÄinci, ali kompanije koje njima upravljaju nisu potpuno transparentne na koji naÄin i po kojim kriterijima uklanjaju sadržaj te zašto je nekim sadržajima i dalje dozvoljeno da ostanu dostupni. Prateći ovakve objave na društvenim mrežama, posebno od ljeta ove godine, od kada je u BiH zabranjeno neigrati genocid ili veliÄati ratne zloÄince, novinari BIRN-a BiH su primijetili manje takvog sadržaja na Facebooku.
Ali neki profili koje prate novinari BIRN-a BiH i koji dijele takve sadržaje ostaju dostupni i mjesecima kasnije.
Bez odgovora zašto neki sadržaji ostaju dostupni
Iz kompanije “Meta”, što je novi naziv za firmu u Äijem je vlasništvu društvena mreža Facebook, za BIRN BiH kažu kako imaju pravila koja zabranjuju opasnim organizacijama ili pojedincima korištenje njihove platforme i kako oni, “kad god ih pronaÄ‘u”, uklanjaju sadržaje koji ih hvale, predstavljaju ili podržavaju.
“Ovo ukljuÄuje teroriste, kriminalne organizacije, ‘hate figures’ i druge grupe i pojedince ukljuÄene u nasilje. Da bismo sproveli ova pravila, imamo specijalizovan tim fokusiran na uklanjanje ovih organizacija s naših platformi i traženje novih prijetnji”, rekao je glasnogovornik “Mete” za BIRN BiH.
Iz “Mete” su za BIRN BiH objasnili kako se sadržaj ne uklanja iskljuÄivo na osnovu prijava, nego samo ukoliko nakon njihove provjere doÄ‘u do zakljuÄka da on krši pravila. Ali kompanija ova pravila nije javno objavila.
Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) je internetskim kompanija Facebooku, Twitteru, Googleu i YouTubeu ranije uputio zahtjev da zabrane negiranje genocida u Srebrenici na svojim platformama, nakon Äega su od svih, osim “Mete” dobili potvrdan odgovor kako oni “sankcionišu svaki govor mržnje”.
“Dakle, te socijalne platforme uklanjaju svako negiranje genocida u Srebrenici i veliÄanje osuÄ‘enih ratnih zloÄinaca”, kaže Emir Ramić, direktor Instituta, koji naglašava kako su platforme svih socijalnih mreža “idealno mjesto za negiranje genocida, ratnih zloÄina i zloÄina protiv ÄovjeÄnosti”, kao i presuÄ‘enih ratnih zloÄinaca, a da zbog prisustva velikog broja ljudi to sve predstavlja veliki problem.
“Od Facebooka nismo dobili konkretan odgovor, ali na naša pojedinaÄna traženja da se uklone sadržaji koji negiraju genocid u Srebrenici Facebook je pozitivno reagovao uklanjajući iste”, objasnio je Ramić.
Korisnik Facebooka koji je ranije bio blokiran zbog sadržaja koji je objavio, pristao je govoriti za BIRN BiH bez navoÄ‘enja stvarnog identiteta, jer, kako kaže, “ne misli da će njegovi odgovori zadovoljiti sve strane”.
On misli da ga niko od drugih korisnika nije prijavio, nego da je blokiran iskljuÄivom odlukom ove društvene mreže.
“Mislim da sam bio blokiran od strane Facebooka jer su napisali u komentaru da se radi o opasnom pojedincu ili grupi, mada ta pravila ne važe za sve”, kazao je on za BIRN BiH.
On je ispriÄao da je blokiran nakon njegove tri objave o Ratku Mladiću i nekim drugim grupama, te da u trenutku objave nije znao da će Facebook takav sadržaj ukloniti.
“Više mi je sporna praksa Facebooka jer generala Mladića smešta u opasnu grupu ili pojednice, a kada se prijave slike onih sa drugih strana koji su ubijali ili koji nisu spreÄavali zloÄine koje su videli, kako da se slažem sa praksom. Svi moramo poštovati tuÄ‘e žrtve bez obzira kome pripadali”, poruÄio je on.
MeÄ‘unarodni mehanizam za kriviÄne sudove (MMKS) je 8. juna ove godine donio drugostepenu presudu kojom je potvrÄ‘ena doživotna kazna zatvora Ratku Mladiću, bivšem komandantu VRS-a, za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje graÄ‘ana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Nakon što ga je Facebook blokirao, korisnik ove društvene mreže s kojim je priÄao BIRN BiH prestao je objavljivati sliÄne sadržaje, ali i samu društvenu mrežu ne koristi više u istom intenzitetu, nego, kako kaže, prelazi na VK.
VKontakte ili VK najveća je društvena mreža u Rusiji, napravljena po uzoru na Facebook. VK je sve ÄešÄ‡e alternativa za korisnike širom svijeta koji žele manje kontrole sadržaja i mogućnosti da dijele objave koje druge društvene mreža zabranjuju zbog širenja mržnje ili negiranja ratnih zloÄina.
Facebook, kao najpopularnija društvena mreža na svijetu, s druge strane se sve ÄešÄ‡e suoÄava s kritikama da zbog profita i zadržavanja korisnika ne kontroliše dovoljno sadržaj i da dopušta raznim vrstama ekstremistiÄkih organizacija da šire svoje narative koji vrijeÄ‘aju druge.
SpreÄavanje širenja mržnje meÄ‘u mladima
Ranija analiza BIRN-a BiH pokazuje da je smanjeno negiranje genocida u medijma, ali i na društvenim mrežama nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko krajem jula nametnuo izmjene i dopune KriviÄnog zakona BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veliÄanje ratnih zloÄinaca.
Prema istraživanju Instituta za genocid Kanada, najviše objava u kojima se negira genocid i vrijeÄ‘aju žrtve dolazi iz Srbije i entiteta Republika Srpska, a potom i iz Sjedinjenih AmeriÄkih Država (SAD), Kanade, Rusije, Francuske, Australije…
“Negiranje ratnih zloÄina, zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i posebno genocida se najÄešÄ‡e vrši putem revizije historijskih, nauÄnih i sudskih Äinjenica o tim zloÄinima, zatim kroz veliÄanje osuÄ‘enih ratnih zloÄinaca i ponižavanje preživjelih žrtava”, rekao je Ramić.
Korisnici društvenih mreža u Hrvatskoj su 2017. godine, nakon osuÄ‘ujuće presude Slobodanu Praljku i šestorki pred Haškim tribunalom, bili posebno nezadovoljni kada je blokiran veliki broj sadržaja ili profila koji su davali podršku osuÄ‘enima za ratne zloÄine.
Nakon što je Praljak tokom izricanja presude ispio otrov, a kasnije i puštena informacija o njegovoj smrti, uslijedile su brojne objave na društvenim mrežama kojima se izražava podrška njemu. Ovi korisnici bili su nezadovoljni kada su ih mreže poÄele uklanjati.
Iz “Mete” kažu kako dugo imaju pravila kojim ne dozvoljavaju pojedincima ili organizacijama koji naglašavaju ili su dio nasilne politike, a što ukljuÄuje teroriste, grupe koje promovišu govor mržnje ili kriminalne organizacije, njihovo djelovanje na ovoj mreži, a u nastojanju da sprijeÄe štetu u stvarnom svijetu.
“Uklanjamo sadržaj koji veliÄa, predstavlja ili podržava ove entitete kad god ga pronaÄ‘emo”, odgovorili su iz “Mete”, dodavši da objašnjenja za veliÄanje, predstavljanje i podržavanje jasno opisuju dodatna pravila koja su svim javno dostupna.
Ramić kaže kako Institut smatra pozitivnim to što “Meta” uklanja sadržaje koji poriÄu holokaust i genocid, te se nada da će u budućnosti još više uklanjati negiranje genocida u Srebrenici.
“Negiranje svih zloÄina je duboko anticivilizacijski i dehumanizirajući Äin, direktno uperen protiv meÄ‘unarodne pravde, meÄ‘unarodnog prava, meÄ‘unarodnih sudskih i politiÄkih institucija”, kaže on i dodaje kako u zajedniÄkoj borbi protiv negiranja genocida posebnu odgovornost imaju društvene mreže.
“Na platformama socijalnih mreža najviše ima mladih. Ako ne zaustavimo negiranje zloÄina i veliÄanje zloÄinaca na socijalnim mrežama, dobit ćemo Äitavu generaciju mladih koja će biti zatrovana mržnjom, a to je plodno tlo za nove zloÄine, pa i genocide i agresije”, poruÄio je Ramić.