Preminuo akademik Muhamed Šestanović
Tužna vijset
Preminuo akademik Muhamed Šestanović
ÄŒlan Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida Kanada i redovni Älan Bosanske akademije nauka i umjetnosti “Kulin ban” akademik prof. dr. Muhamed Šestanović, preminuo je 17. maja u jutarnjim satima u svojoj 82. godini. Prepoznatljiv je posebno po tome što je 2010. godine napisao studiju „ZloÄini nad djecom Sarajeva“ i 2020. godine knjigu “Žrtve zloÄina opsade Sarajeva”. Akademska javnost je izgubila istaknutog struÄnjaka i istraživaÄa. Istina i pravda je ostala bez istaknutog borca. Muhamed će mnog hvaliti institucionalizaciji kulture sjećanja. Njegov rad će ostati putokaz budućim generacijama u njihovoj borbi za istinu i pravdu, a time i za bolji svijet bez genocida i ratova. Neka mu je lahka bosanskohercegovaÄka zemlja.
IGK
Redovni Älan Bosanske akademije nauka i umjetnosti “Kulin ban” akademik prof.dr. Muhamed Šestanović, preselio je danas 17. maja u jutarnjim satima na ahiret u svojoj 82-oj godini. Dženaza će se obaviti u petak, 20 maja 2022.godine u 14 sati i 30 minuta na Gradskom groblju Vlakovo. OžalošÄ‡eni supruga Sejda, kćerka Jasenka, unuk Emir, porodice Šestanović, Sekavić, ibrišimović, Mešanović, Hurtić i ostala rodbina, mnogobrojni prijatelji iu komšije.
Prepoznatljiv je posebno po tome što je 2010. godine napisao studiju “ZloÄini nad djecom Sarajeva” i 2020. godine knjigu “Žrtve zloÄina opsade Sarajeva”
Akademik Muhamed Šestanović roÄ‘en je 25. 12. 1940. u Tarevcima, općina ModriÄa. Otac Hasib Šestanović je pali borac narodno-oslobodilaÄkog rata koji je poginuo u sastavima antifašistiÄke borbe Drugog svjetskog rata. Kao dijete palog borca Muhamed je uživao potporu od Saveza boraca bivše Jugoslavije u smislu financijske pomoći za svoje školovanje od srednješkolskog, do visokoškolskog stepena obrazovanja. Osnovnu školu i Nižu realnu gimnaziju završio 1955. god. u ModriÄi, a UÄiteljsku školu 1960. godine u Tuli, koja je tada bila u petogodišnjem trajanju.
Po završetku UÄiteljske škole zapošljava se u svom rodnom mjestu u svojstu uÄitelja. Kao uÄitelj radi od 1960. do 1963., sa prekidom jedne godine koju provodi na odsluženju redovnog vojnog roka u Školi rezeravnih oficira u Bileći.
Nakon navedenog perioda upisuje 1963. godine redovni studij na Odsjeku pedagoških nauka na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na kojem diplomira 1967. godine i stiÄe zvanje profesora pedagoške grupe predmeta.
Nakon steÄene diplome profesora pedagoške grupe predmeta 1967. godine zasniva radni odnos na Vazduplovnoj tehniÄkoj vojnoj akademi u Rajlovcu (Sarajevo) na poslovima unapreÄ‘enja nastave, a ujedno i na poziciji profesora na predmetima Vojna andragogija i Vojna psihologija. U to vrijema navedena Vojna akademija je bila u petogodišnjem trajanju i Älanica Univerziteta u Beogradu.
Kao uposlenik Vazduhoplovne tehniÄke vojne akademije u statusu civilnog lica, upisuje 1972. postidiplomski studij sociologije na Fakultetu politiÄkih nauka u Sarajevu, kojeg, u okviru prve generacije postiplomskih studijamagistrira 1974. na magistarskoj tezi „Društvene vrijednosti jugoslavenskog društva“ i time stiÄe zvanje magistra socioloških nauka..
Godine1977. napušta radno mjesto na Vazduhoplovnoj vojnoj akademiji i zasniva redovni radni odnos u SOUR-u Radio-televizije Sarajevo na poslovima direktora Centra za istraživanje programa i auditorija.
Na toj radnoj funkciji samostalo jeuradio, ali i kao direktor rukovodio brojnim istraživaÄkim projektima za potrebe unapreÄ‘enja radio-televizijskih programa. Na tim poslovima provodi dvije godine, od 1967. do 1979., kada se zapošljava u SOUR-u Unioninvest na poslove i radne zadatke direktora Sektora za razvoj kadrova. Na toj poziciji ostaje do 1992. kada je poÄela agresija na RBiH i opsada Sarajeva. Prelaskom iz SOUR-a „Unionivesta“ na Institut za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava na poslove nauÄnog savjetnika istovremeno se dobrovoljno prijavljuje na poslove vojnog psihologa u Genaralštabu armije Republike BiH u Upravi za razvoj borbenog morala. U toj Upravi je zajedno sa tadašnjim dekanom Filozofskog fakulteta rahmetli prof. dr. Ibrahimom Tepićem formirao Odsjek za nauÄnoistraživaÄka istraživanja od interesa komande i jedinica Armije Republike BiH. U okviru funkcionisanja Odjeka za nauÄnoistraživaÄka istraživanja realizirao je nekoliko znaÄajnih projekata, meÄ‘u kojima istiÄemo najobimniji i možda najznaÄajniji projekat „Iskustva Armije Republike Bosne i Hercegovineu odbrani države i naroda od agresije i genocida“ Rezultati ovih istraživanja su korišteni u nekim doktorskim disertacijama, ali i u odbrani gosp. Nasera Orića pred MeÄ‘unarodnim kriviÄnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu. Zbog interesa i potreba komandi i jedinica Vojske Federacije BiH,potreba da se navedeni istraživaÄki projekat završi, Muhamed Šestanović, kao njegov rukovodilac istraživanja,u postojanju mogućnosti za demobilizaciju ostaje u Vojsci Federacija BiH sve do 1998. godine. Godine 1999. je doktorirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na Odsjeku za psihologiju gdje brani doktorsku disertaciji pod naslovmo „ZloÄini nad mentalnim integritetom djece“. Tada stiÄe nauÄno zvanje doktora psiholoških nauka. Odmah nakon doktoriranja zapošljava se na Pedagoškoj akademiji, (sadašnji Pedagoški fakultetet Univerziteta u Sarajevu), na nastavnim predmetima psiholoških nauÄno – nastavnih disciplina. Penzionisan je u zvanju vanrednog profesora 2005. godine, ali i nakon penzionisanja, ostaje na Pedagoškom fakultetu da obavlja nastavniÄke dužnosti sve do 2010. godine. U svojsvu gostujućeg profesora radio je i na univetzitetima u Zenici, Tuzli i Travniku.
NastavniÄka iskustva:
U razrednoj nastavi (uÄitelj) 2 ogodine,
U Srednjem obrazovanju 2 godine, izvodio nastavu kao spoljni saradnik na Trećoj gimnaziji u Sarajevu,
Na Vazduhoplovnoj vojnoj akademiji u Rajlovcu kod Sarajeva radio 10 godina. u svojstvu civilnog lica na izvođenju nastave iz nastavnih predmeta Vojna andragogija i Vojna psihologija,
Na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu u zvanju magistra socioloških nuka radi 2 godinegdje izvodio nastavu iz nastavnog predmeta Marksizam,
Na Pedagoškom akademiji/fakultetu Univerziteta u Sarajevu radi 10 godina u svojstvu zaposlenika u radnom odnosu, gde kao nastavnik izvodi više psiholoških nastavnih i nauÄnih disciplina: Opća psihologija, Razvojna psihologija i Psihologija odgoja i obrazovanja. .
Kao spoljni saradnik (gostujući profesor) izvodio je nastavu iz navedenih nauÄno-nastavnih disciplina i na državnom Univrezitetu u Zenici (Pedagoški fakultet), na državnom Univeritetu u Tuzli (Filozofski fakultet) i privatnom univerzitetu u Travniku.
NauÄno-istraživaÄka iskustva
Rukovodio istraživaÄkim projektima iz oblasti radioteleviziskih programa i auditorija u Sour-u Radio-televizije Sarajevo (2 godine),
Na Institutu za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu radio 23 godine na kojem je osmišljavao, predlagao i rukovodio brojnim nauÄnoustraživaÄkim projektima iz oblsati zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava na osnovu kojih su objavljene brone nauÄne studije..
Objavljeni nauÄni i struÄni radovi
Univerzitetski udžbenik PSIHOLOGIJA ODGOJA I ORAZOVANJA kojeg je izdala Pedagoški akademija.Univerziteta u Sarajevu (2004.). Ovaj univerzitetski udžbenik je Senat Univerziteta u Sarajevu, svojom Odlukom br 01-I-959/04 od 08.07, 2004. godine, proglasio kao univerzitetski udžbenik sa pravom isticanja na koricama udžbenika logotipa Univerziteta u Sarajevu.
Psihologija uÄenja u metodikama nastave; udžbenik za postdiplomsku nastavu na nastavniÄkim fakultetima – odsjecima Razredene nastave i Predškolskog odgoja, Univerziteta u Sarajevu, Pedagoška akademija,Sarajevo, 2008. god.
NauÄnoistraživaÄka studija ZLOÄŒINI NAD PSIHIÄŒKIM INTEGRITETOM DJECA (2000. GODINE). Ovo djelo je autor prijavio kao svoju doktorsku teze koju je odbranio 1999. godine, a Institut za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu je tu studiju 2000. godine objavio. Na temelju tih istraživanja aotor studije je pozivan kao predavaÄ na magistarskim studijama Centarlnog evropskom univerzitetu u Pragu, a potom u Budimpešti. TakoÄ‘er je rezultate istraživanja iz te nauÄnoistraživaÄke studije izlagao na jednom nauÄnom skupu održanom u Bonu, a kasnije i na Univerzitetu u of Suseex u Brigtonu (Engleska).
Od 2001. do 2016. godine na Institutu za itarživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu rukovodi istraživanjima makro projekta STRADANJE SARAJEVA ZA VRIJEME AGRESIJE NA REPUBLIKU BOSNUI HERCEGOVINU., projekta kojeg je sam osmislio i iz rezultata tih istraživanja navedeni Institut je objavio više nauÄnoistraživaÄkih knjiga, od kojih istiÄeno:
RETNE ŠTETE U SARAJEVU 1992.-1995. Sarajevo, 2006.) Štete naÄinjene Sarajevu za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu,
ZLOÄŒINI NAD DJECOM SARAJEVA U OPSADI, Sarajevo,2010. Ova studija je promovisana u više gradova republika bivše Jugoslavije (Sarajevu, Beogradu, Zagrebu, Podgorici, Duberovniku , Mostaru itd. Promotori su bili poznati državnici, politiÄke liÄnosti, akademici, univerzitetski/sveuÄiulišni profesori itd. Na promociji u Zagrebu kamera je zabilježila jedan kuriozitet. Predsjedniku Republike Hrvatske Stjepanu Mesiću, dok je govorio o ubijenoj djeci Sarajeva u opsadi, potekle su suze niz njegove obraze.
ŽRTVE ZLOÄŒINA OPSADE SRAJEVA- Žrtve udruženog zloÄinaÄkog poduhvata genocidnog karaktera, IzdavaÄ, Udruženje za zaštitu tekovina borbe za BiH“, Sarajevo, 2020. god. na promociji te knjige jedan od promotora bio je akademik prof. dr. Suad Kurtćehajić, predsjednik Bosanske akadamije nauka i umjetnosti „Kulin ban“.
Pored objavljenih knjiga autor ima više objavljenih struÄnih i nauÄnih radova iz oblasi pedagogije, psihologije ,sociologije, ali i uÄešÄ‡a na nekoliko nauÄnih skupova koje je organizirao ili sudjelovao u njihovoj organizaciji za potrebe Instituta za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i NauÄnoistraživaÄkog instituta „Ibn-Sina“, Satajevo. Od tih radova izdvajamo samo ove:
Iz ranih perioda (rani radovi):
Egalitarizam i industrijalizam, Äasopis „MarksitiÄke sveske“,br.3/1972.
Procjenjivanje kvaliteta rada nastavnika od strane uÄenika ili studenata, Äasopis „Naša škla“,, br. 1-2/1970.,
Razgovor ili individualno savjetovanje u vaspitnom radu, Äasopi „Vojni glasnik“, Beograd, br. 7-8/ 1969.
Neka praktiÄna iskustva uspješnog uÄenj i pamćenja, ÄŒasopis „Vazduhoplovni glasnik“, Beograd, br. 1/ 1969.
Potrebe, znaÄaj i mogućnosti spolnog vaspitanja i obrazovanja, ÄŒasopis „Informator“, br. 3/1971.
Nastavnik u vojnim školama, Zbornik radova, „Vojna iskustva u svjetlu nauÄne teorije o odgoju i obrazovanju“, „VojnoizdavaÄki zavod“, Beograd, 1969. god.,
Pedagogija i psihologija za medicinske škole- recenzija, 1976.,
Zbornik radova „Pedagoška teorija i praksa u ostvarivanju zadataka Kongresa SKJ – recenzija, 1977. god.
Noviji radovi:
Žrtve zloÄina opsade Sarajev 1992.-1995., Znakovi vremena, br, 64, 2004.,
Karakterologija Bošnjaka (SintetiÄka studija rasprava sa Okruglog stola), Znakovi vremena, br. 22-23, Sarajevo, 2004.,
Odgovornost za zloÄin genocida nad Bošnjacima i strategija njegove prevencije, Znakovi vremene, br. 48/49, Sarajevo, 2010.,
Predvidljivost puta u zloÄin genocida, Znakovi vremena, br. 55, Sarajevo, 2012.,
Predvidljivost teških zloÄina i njihova prevencija, Äasopis „Koraci“, 20, juli/septembar 2010.,
Korijeni i uzroci genocida nad Bošnjacima, Glasnik, br, 5-6., Sarajevo, 2011.,
ZloÄini zaborava genocida i drugih teških zloiÄina proriv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava, Institut za istraživanje ratnih zloćina, Priština, 2013. (Rad objavljen u Zborniku radova: „Izazovi istraživanja ratnih zloÄina na Kosovu 1998.-1999., održanog 16. decembra 2011. u Prištini na kojem sam predložio Vladi R. Kosovo da hitno formira instituciju zaduženu za istraživanje zloÄina poÄinjenih na Kosovu 2008. i 2009. godine. i pokrene tužbuza zloÄine poÄinjene na Kosovu pred MeÄ‘unarodnim sudom pravde u Haagu.
Na University of Sussex, Brighton (Engleska)uÄestovao na „ SECOND GLOBAL CONFERENCE ON GENOCIDE“, na kojem je izložio svoj nauÄnoistraživaÄki rad pod naslovom: „ PREDICTABILITY OF THE CRIME OF GENOCIDE“, Äiji je sažetak objavljen u Zborniku navedenog Univerziteta, 28. juni-1. juli 2010. god.
Za potrebe nastave na Äetiri bh. univerziteta na kojima je bio aganžovan na izvoÄ‘enju nastave napiso je sledeće udbenike:
Pedagogija i psihologija za instruktore vožnje, Zavod za izdavanje udžbenika BiH, Sarajevo, 1971. Sarajevo
Pihologija odgoja i obrazovanje, Pedagoški fakultet Sarajevo, 2004. god.
Socijslna psihologija- psihologija socijalnog ponašanja, Univerzitet u Travniku- Smjer poslovne psihologije, Univerzitetu u Travniku, 2006.
Uvod u opću psihologiju, Univerzitet u Travniku, 2014.
Cjeloživotno uÄenje u sistemu edukacijskih procesa, Univerzitet uTravnik, 2015.
Razvojna psihologija (Osnovna poglavlja), Univerzitet uTravnik, 2015.
Kao nauÄni saradnik Instituta za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, uÄestvovao sam u organizaciji, ali i sa svojim struÄim prilozima, na sledećim nauÄnim skupovima od meÄ‘unarodnog znaÄaja:
Međunarodni kongres za dokumentaciju genocida u BiH, 6-8., juna 1995., Bon;
MeÄ‘unarodna konferencija „ZloÄini nad Bošnajcima u Srebrenici“, Sarajevo, 1995.,
MeÄ‘unarodna nauÄna konferencija o zloÄinima u Bosanskoj krajini, 1991.-1995..22.-24. septembar, Bihać, 2000.,
PolitiÄki i vojni znaÄaj odbrane Sarajeva, 29.2—1.3. Sarajevo, 2012.,
Kao nauÄni saradnik NauÄnoistraživaÄkog instituta „Ibn-Sina“ organizirao sam i moderirao nauÄni skup na temu: „Karakterologija Bošnjaka“ i uredio tekstova prezentirane na tom skup koji su objavljeni u Äasopisu tog Institituta, „Znakovi vremena“ br. 22.-23. Sarajevo, 2004.
NAPOMENA: U knjizi KO JE KO U BOŠNJAKA, kojoj je glavni i odgovorni urednik bio rahmetli prof. dr. Atif Purivatra, a objavilo Vijeće kongresa bošnjaÄkih intelektualaca, Sarajevo, 2000.godine nalazi se i ime prof. dr. Muhameda Šestanović.
Kada otvorite Googlovu platformu „
Akademija.edu“ Äesto ćete naći informaciju u kojem se djelu ili Äijem tekstu se pominje ime Muhameda Šestanovića.
Akademik prof dr. Muhamed Šestanović je Älan ekspertnog tima za istraživanje genocida pri NauÄnoistraživaÄkom institutu za genocid Äije je sjedište u Kanadi.
Akademik prof. dr. Muhamed Šetanović je jedan od osnivaÄa Bosanske akademije nauka i umjetnosti „Kulin ban“ i Älan njenog Senata.