Naučna istraživanja

Sjećaš li se masakra u Ferhadiji,

Kultura sjećenja
Sjećaš li se masakra u Ferhadiji, bivšoj Ulici Vase Miskina – Da se nikada ne zaboravi Genocid u Sarajevu.
Sve dok se oni negiraju genocid mi ćemo ih tući naučnom i sudskom istinom.
Danas se navršava 30 godina od masakra u redu za hljeb, koji se u Sarajevu desio 27. maja 1992. Masakr u Ferhadiji, bivšoj Ulici Vase Miskina jedan je od najstrašnijih ratnih zločina u historiji Sarajeva, koji je počinjen tokom opsade Grada. Pripadnici Vojske Republike Srpske 27. maja 1992. godine ciljali su civile koji su čekali u redu za hljeb. Ispaljene su tri granate iz pravca Borija i usmrtile su 26, a ranile 108 graÄ‘ana Sarajeva. Sramotno je da svi odgovorni za ovaj zločin nisu kažnjeni te da bh. pravosuÄ‘e nije pokrenulo proces protiv onih koji su učestvovali i koji su počinili ovaj zločin kao otvoreni akt genocida!
Opsada Sarajeva je pokušaj zatiranja bosanskih korjena i bosanske višestoljetne kulture, tradicije i civilizacije. Nastojanje i želja da se briše bosanska prošlost i identitet, uklapa se u najmonstruoznije poruke agresije, što je neoboriv dokaz genocidne namjere koja ju je pratila. Odgovor idejnim tvorcima i izvršiocima zločina na Markalama i u BiH je pravda, odgovor na njihovu laž, posebno laž o broju ubijene djece Sarajeva, je istina, odgovor na njihovu mržnju je kultura sjećanja. Kulturom sjećanja dolazimo do kolektvne čistoće naroda, društva i države. Zato je kultura sjećanja najveći resurs BiH, a istina i pravda najveće ostvarenje BiH. Pitamo se pitamo zašto je kultura sjećanja smetnja za ostvarivanje poželjne zajedničke bh. budućnost? Zašto je kultura sjećanja još uvijek samo neiskorišteni bh. potencijal? I odgovaramo, zato što meÄ‘unarodna zajednica, posebno sve nesposobnija EU odbija da osujeti kontinuirane agresijske ambicije Srbije i Hrvatske na BiH. Zato što razjedinjen bosanski patriotski faktor u matici i dijaspori još nije uspio postići minimum zajedničkih interesa za maksimalnu akciju protiv kontinuiteta antibosanske politike od strane susjednih zemalja i njihovih političkih, akademskih i kulturnih eksponata u BiH. Zato što su internacionalni i nacionalni sudovi i pored odreÄ‘enih rezultata propustili priliku sudski definisati karakter rata u BiH, definisati agresore i delocirati zločin genocida iz Srebrenice na nivo BiH. Zato što se nauka o genocidu uglavnom bavi simptomima, odnosno manifestacijama, a ne uzrocima bosanske tragedije.
Naša je obaveza da pamtimo i obilježavamo. Da se nikada ne zaboravi i nikome ne ponovi!
Institut za istraživanje genocida Kanada {IGK}

Vijesti: