Podrške plemenitih

Bosnjacka oaza u srcu Kanade

BOŠÇŠAÄŒKA OAZA U SRCU KANADE

BošnjaÄki Islamski Centar Hamilton

U subotu, 4. decembra 2016, imala sam Äast, sreÄ‹u i veliko zadovoljstvo da zijaretim BošnjaÄki Islamski Centar Hamilton na poziv imama ovog dÅ¾emata, hadÅ¾i Ismaila ef. FetiÄ‹a. Za BošnjaÄki Islamski Centar u Hamiltonu, sa sigurnošÄ‹u mogu ustvrditi da je to jedna divna, unikatna BošnjaÄka oaza u srcu Kanade - u punom smislu i kapacitetu te rijeÄi. Ne samo da me je oduševila i zadivila novoizgraÄ‘ena, još u potpunosti ne završena dÅ¾amija, nego i njene gostoprimljive dÅ¾ematlije. MoÅ¾da je hadÅ¾i Edina FetiÄ‹, vrijedna aktivistkinja i hodÅ¾inica dÅ¾emata najbolje, kratko i elokventno opisala ovu, još u progresu ljepoticu rijeÄima,"naša dÅ¾amija je ko' bombona!" I doista jest; slatkog exterijera i još ukusnijeg enterijera!

Prema kazivanju uvaÅ¾enih dÅ¾ematlijki Hamiltona, s kojima sam provela veÄ‹i dio svoje posjete, o historiji gradnje dÅ¾amije one s neskrivenom dozom ponosa govore da "nijednu dnevnicu nismo platili - niti radniku niti majstoru. Sve su to naši ljudi sobom radili. Sve volonterski!" I doista je impresivno vidjeti novosagraÄ‘eni objekat, sa divnim kupolama, ukusnog vanjskog I unutarnjeg dizajna, ljepotica - u srcu Kanade. Å½elja dÅ¾ematlija Hamiltona je da im njihova novosagraÄ‘ena dÅ¾amija bude uvijek puna i ispunjena raznim aktivnostima. Da im bude centar za sve vjerske, kulturne i socijalne aktivnosti - u skladu sa vjerskim propisima. Prema rijeÄima imama, Ismail ef. kao i Dr. Emira RamiÄ‹a, direktora Instituta za istrazivanje genocida, Kanada, posebna im je Å¾elja da se Bošnjakinje Hamiltona i okoline aktivnije ukljuÄe u rad i organiozvanje dÅ¾amije putem raznih aktivnosti i sekcija kako za Å¾ene tako i za omladinu. I dalje istiÄu da se samo zajedniÄkim i nesebiÄnim radom i snagama mogu se postiÄ‹i zavidni rezultati. Model na kojem je i napravljena njihova dÅ¾amija-BOŠÇŠAÄŒKA OAZA U SRCU KANADE.

Kako kaÅ¾u dÅ¾ematlije Hamiltona, da je sve poÄelo u mjesecu mubarek Ramazana 1997. godine, s mladim i ambicioznim imamom Ismail-ef. FetiÄ‡em, a na incijativu tada glavnog imama za bošnjaÄku dijasporu u Kanadi Tajib-ef. PašanbegoviÄ‡a. Samo nekoliko mjeseci po dolasku, ambicioznog i karizmatiÄnog mladog imama Ismaila ef. u Kanadu organizuju se i prve u kuÄ‡ama Rizvana HuskiÄ‡a,Husrefa MujkiÄ‡a, Hasana DizdareviÄ‡a i Seada Kadica. Zatim slijdi organizovanje vjeronauka u multietniÄkom islamskom centru Muslimanske zajednice Hamilton (Muslim Association of Hamilton), gdje je tadašnji predsjednik bio Bošnjak Smail BeÄ‡irspahiÄ‡. Za ramazan slijedeÄ‡e, 1998. godine, Tajib- efendija i Ismail-efendija poÄeli su blagovremeno da pripremaju rješenja, pa je, nakon nekoliko sastanaka s dÅ¾ematlijama, ugovoreno da se teravija klanja u podrumu stambene zgrade na adresi 2520 Barton Street, u kojoj je Å¾ivjelo dvadesetak bošnjaÄkih familija i desetak dodatnih u bliÅ¾em komšiluku. Tu je odrÅ¾avana i vjeronauka, sve do poÄetka 1999. godine. Usljed nemoguÄ‡nosti da se pronaÄ‘e adekvatan prostor za ramazan te 1999. godine, dÅ¾emat je ostao bez organiziranih ramazanskih aktivnosti, što je izgledalo kao korak unazad. To je znatno utjecalo na poÄetni entuzijazam, pa je trebalo vremena i napora da se povjerenje obnovi i da se krene naprijed. Pred kraj te godine, nakon jednog mevludskog programa, koji se mogao komotno nazvati "obnoviteljskim", vjerske aktivnosti su ponovo uspostavljene.

Uzimanjem, pod kiriju, prostorija na raskrsnici Quenston/Grays Road, 2000. godine, Bošnjaci Hamiltona pokazali su odluÄnost da ozbiljnije krenu u pravcu utemeljenja dÅ¾emata. Tu su se, s uspjehom, odvijale najvaÅ¾nije vjerske aktivnosti i uporedo s tim sazrijevala je isvijest o potrebi osiguranja vlastitog prostora. U maju 2002. godine, realizirana je kupovina starije troetaÅ¾ne kuÄ‡e s poveÄ‡om bašÄom, na 202 Barton Street, opÄ‡ina Stoni Krik (Stoney Creek), gdje je bila najveÄ‡a koncentracija Bošnjaka. KuÄ‡a je temeljito adaptirana i renovirana, pa su ionako dobre vjerske aktivnosti dodatno osjetno Å¾ivnule. Kako se Älanstvo rapidno poveÄ‡avalo, tako su rasli i snovi o veÄ‡em i funkcionalnijem prostoru. Ismail-efendija je djelovao inspirirajuÄ‡e i poticajno, što je meÄ‘u dÅ¾ematlija snaÅ¾ilo vjeru i samopouzdanje. Njegove liderske sposobnosti, znanje u vijeri, te njegov odnos prema svim bitnim komponentama bošnjaÄkog nacionalnog biÄ‡a bile su krucijalno vaÅ¾ni elementi za razvoj dÅ¾emata u Hamiltonu. Uslijedila je kupovina kuÄ‡e i oveÄ‡e parcele zemlje. Komad zemlje znatno veÄ‡e kvadrature, koji je istovremeno bio na prodaju s druge strane mesdÅ¾idskog imanja, Odbor nije se nije smio usuditi kupiti, jer je ocijenio da bi to bilo van domašaja njihovih finansijskih moguÄ‡nosti. Uz široku podršku Älanstva, moglo se poÄeti s pripremama za projekat dÅ¾amije i skupljanjem sredstava.

U 2012. godini, nakon što je gradski Zavod za izgradnju izdao graÄ‘evinsku dozvolu za dÅ¾amiju, pripreme su aÅ¾urirane, a postavljanje kamena-temeljca, zakazano je za polovinu juna 2013. godine. Za oko 12 godina postojanja, dÅ¾emat je od statusa podstanara u podrumskim prostorijama uznapredovao do nivoa kad je postao sposoban da krene u projekat podizanja Allahove kuÄ‡e, koja Ä‡e biti ponos Bošnjaka Hamiltona i Kanade. Nema sumnje da je takvom rastu i napredovanju ogroman doprinos dao njegov imam Ismail-ef. FetiÄ‡, koji autoritativno i veoma uspješno obavlja imamsku duÅ¾nost u BošnjaÄkom islamskom centru-Hamilton od prvih priprema za njegovo osnivanje.

Tokom više od 13 godina djelovanja BošnjaÄki islamski centar Hamilton pokazao se kao zajednica vjernika sposobna da se bori za oÄuvanje i jaÄanje islamske, bošnjaÄke i bosanske komponente bošnjaÄkog biÄ‡a, ali i da pomogne svojim Älanovima u integriranju u kanadsko društvo na naÄin koji Ä‡e im omoguÄ‡iti da usvoje ono što je u njemu pozitivno, a da pri tom ne izgube ništa od svoje muslimanske i bošnjaÄke posebnosti. Rast broja Älanova u dÅ¾ematu priÄa je za sebe. Ako se ima u vidu da grad Hamilton sa prigradskim naseljima broji nešto vise od 400 bošnjaÄkih porodica, a sadašnje Älanstvo dÅ¾emata je više od 250, proizlazi zakljuÄak da je oko 65 posto porodica, dakle dvije treÄ‡ine, ukljuÄeno u dÅ¾emat, što je, za dijasporu, skoro neuobiÄajeno visok procenat. Uz to, ohrabruje trend kontinuiranog poveÄ‡avanja dÅ¾ematskog Älanstva. Više od 100 Bošnjaka radilo je u raznim odborima i komisijama, dok je nekoliko stotina djece pohaÄ‘alo mektepsku nastavu i Školu bosanskog jezika, koju je osnovao profesor Emir RamiÄ‡.

DÅ¾emat svake godine organizira brojne manifestacije i programe a formirana je i biblioteka koja nosi ime najstarijeg dÅ¾ematlije i jednog od prvih bošnjaÄkih muhadÅ¾ira. Izdato je na desetine brojeva Biltena, koga više od dest godina ureÄ‘euje profesor Emir RamiÄ‡ i koji je jedino bošnjaÄko pisano glasilo u Kanadi. Pored tijesne suradnje s bošnjaÄkim dÅ¾ematima u Sjevernoj Americi, naroÄito onim u juÅ¾nom Ontariju, kao i s Kongresom Bošnjaka, BošnjaÄko-kanadskim humanitarnim društvom i Institutom za istraÅ¾ivanje genocida Kanada, imponira i nivo povezanosti dÅ¾emata i kooperacije s lokalnim dÅ¾ematima, tj. dÅ¾ematima u Hamiltonu i okolini.

Svojom aktivnošÄ‡u tokom proteklih godina BošnjaÄki islamski centar Hamilton pokazao je da dÅ¾emat u Å¾ivotu vjernika ima društvenu i duhovnu misiju od ogromnog znaÄaja. Zajedništvo u ime Allaha povezuje i snaÅ¾i redove, Äisti duše, budi srca i umove, rješava probleme. U isto vrijeme, to je najsigurniji štit u odbrani od stalno prijeteÄ‡e asimilacije, izgubljenosti, zalutalosti.

IstiÄuÄ‡i islamski i nacionalni identitet kao osnovu i temelj svakoj zdravoj bošnjaÄkoj nadgradnji, naroÄito za Bošnjake u dijaspori, rukovodstvo dÅ¾emata uvijek je imalo sluha i za brojne druge sadrÅ¾aje i oblike djelovanja. Uz podrÅ¾avanje spomenutih institucija, pruÅ¾alo je podršku i Fudbalskom klubu Vratnik, Kulturno umjetniÄkom društvu Bosna u srcu, itd. Time je ispoštovalo obeÄ‡anje dato u pismu o namjeri osnivanja: da Ä‡e dÅ¾emat, prije svega, podizati islamsku svijest kod svojih pripadnika; raditi na jaÄanju njihove nacionalne, drÅ¾avotvorne i teritorijalne svijesti; posebno ulagati napore na planu okupljanja mladih na zdravim vrijednostima islama i izvornoj bošnjaÄkoj tradiciji. [1]

Dr. Emir RamiÄ‹ je svoje izlaganja poÄeo rijeÄima: "Iza svakog uspješnog društva i porodice stoji Å¾ena." Profesor Emir RamiÄ‡ je dalje u svome uvodnom izlaganju iznio nekoliko najvaÅ¾nijih rezultata istraÅ¾ivanja o ulozi Bošnjakinje u oÄuvanju i jaÄanju porodice, društva i drÅ¾ave. Dr. RamiÄ‡ je izmeÄ‘u ostalog rekao: "Porodica je osnovna Ä‡elija društva, a Å¾ena ima nezamjenjivu ulogu u formiranju i oÄuvanju porodice i društva. Å½ena je uvijek bila stub ne samo porodice, nego nacije, drÅ¾ave i društva. Time što upuÄ‡uje porodicu na pravi put doprinosi da se ukupna zajednica, nacija, društvo i drÅ¾ava kreiraju na bolji i humaniji naÄin. Uloga Bošnjakinje je primarna kako u matici, tako i u dijaspori. Bošnjakinje su jake i sposobne odgojiti nove generacije. One Äuvaju naciju, vjeru, porodicu. One su svjesne potrebe za oÄuvanjem i gradnjom bolje bosanskohercegovaÄke drÅ¾ave, ali i bolje bosanskohercegovaÄke zajednice u dijaspori. Njima je bosanskohercegovaÄka drÅ¾ava i društvo i bosanskohercegovaÄka zajednica u dijaspori pitanje opstanka ili nestanka. PriznaÄemo da to nije Äesto sluÄ‡aj sa muškarcima. Zato Bošnjakinje trebaju nastaviti graditi savremeno, jako i civilizirano bosanskohercegovaÄko društvo, koje Ä‡e biti garant opstanka novim generacijama, odnosno jaku i civiliziranju zakednicu u dijaspori koja Ä‡e biti garant opstanka i jaÄanja bosanskohercegovaÄke, odnosno bošnjaÄke historije, tradicije, kulture, jezika. U toj vaÅ¾noj misiji obrazovanje Bošnjakinja treba biti u fokusu. Ali ne samo obrazovanje veÄ‡ i davanje šanse Å¾enama za liderstvom kako u matici, tako i u dijaspori. Primjer za ovo je primjer srebreniÄkih majki koje su pokazale da njihov glas daleko Äujemo i da je Äesto uticajniji od glasa mnogih politiÄara. Dr. RamiÄ‡ je zatim nastavio: Malo ko je toliko istrpio, malo ko je tako odluÄno zasukao rukave i dao sve od sebe a opet ostao marginaliziran u matici i dijaspori kao Bošnjakinje.

Dr. RamiÄ‹ je dalje u svome izlaganju istakao kako su "StoljeÄ‡ima naše kuÄ‡e i naša Äeljad stajali na pleÄ‡ima Bošnjakinja koje su ponosno, uzdignute glave i dostojanstveno Äuvale naš obraz, našu vjeru, naš narod, našu domovinu, našu dijasporu. Dakako, njihova uloga, veliÄina i znaÄaj tek trebaju biti istraÅ¾eni i po mjeri valorizirana. Agresivno genocidna strategija uništenja Bosne i Hercegovine i Bošnjaka je kompletirana i atakom na Bošnjakinju. Samo onaj ko je dokuÄio i prepoznao znaÄaj i veliÄinu Bošnjakinje, mogao je isplanirati i realizovati desetine hiljada silovanja naših majki, sestara, kÄ‡eri, nena i djevojÄica. Samo takvi bolseni mozgovi mogli su planirati da se do te mjere ukalja i unizi Äast naše Å¾ene Bošnjakinje. Zato su Bošnjakinje dokaz da nas se htjelo izbrisati sa lica zemlje ili barem duhovno, fiziÄki, emotivno, biološki i na svaki drugi naÄin slomiti. NuÅ¾no je da se Å¾eni Bošnjakinji posveti više paÅ¾nje i prostora, kao i da se njena uloga sagleda i valorizira na pravi naÄin. Tako bismo se barem djelimiÄno iskupili prema njima i pomogli našim buduÄ‡im naraštajima."

Poslije uvodnog izlaganja Dr. RamiÄ‡ je biranim rijeÄima predstavio uvaÅ¾enu Aišu -hanumu Purak. PredstavljajuÄ‡i hanumu Aišu profesor RamiÄ‡ je posebno naglasio njenu ulogu kao Älanice Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraÅ¾ivanje genocida Kanada. Profesor RamiÄ‡ je izmeÄ‘u ostalog rekao Hanuma Aiša je primjer Å¾ene kako se treba boriti za prava i slobode Å¾ene, primjer kako Å¾ena svojom ukupnom aktivnošÄ‡u bori se za istinu i pravdu. Tako vaÅ¾na misija hanume Aiše zasluÅ¾uje podrÅ¾ku svih naših organizacija i zajednica.

Rad Instituta za istrazivanje genocida, Kanada, o borbi za istinu i pravdu na Äelu sa Dr. RamiÄ‹em je od krucijalnog znaÄaja za dijasporu ali i drÅ¾avu Bosnu i Herzegovinu. Imperativno je da se ova institucija podrÅ¾ava i promoviše na svim drÅ¾avnim i vjerskim nivoima. Prvenstveno zbog svoje integralne vaÅ¾nosti u uÄenju Bošnjaka njihovoj tragiÄnoj prošlosti i prevenciju i ponovljanje iste u buduÄ‹nosti. Njen rad je vaÅ¾an za sve Bošnjake, moÅ¾da još i vaÅ¾niji za Bošnjakinje širom dijaspore a posebno Bosne. TragiÄno je da poslije svake agresije na suverenitet Bosne i Bošnjaka, hiljede i hiljede Bošnjakinja biva silovano. Broj silovanih u zadnjoj agresiji na Bosnu i Herzegovinu se broji od 30 to 50 hiljada Bošnjakinja. Instituta za istrazivanje genocida, Kanada, je platforma sa koje se odgajaju Bosšnjakinje poput mlade i hrabre heroine, Emine BuÄan, 20-ogodišnje Bošnjakinje sa Bara (selo kod Sjenice), koja je u toku velike ÄetniÄke ofanzive u januaru i februaru 1943.godine na Bihor, Pešter i Limsku dolinu, radi uništenja muslimanskog Å¾ivlja na tim prostorima, herojski branila svoju kuÄ‡u, braÄ‡u, sestre i komšije koje su Äetnici opkolili. Kada joj je nestalo municije pošla je u hambar da je preuzme, ali su je tada uhvatili Äetnici. Prepoznavši meÄ‘u njima komšiju - Äetnika obratila mu se rijeÄima: „Krv neka ti je halal, a obraz mi Äuvaj“. Komšija je shvatio znaÄaj tih rijeÄi i ubio ju je ne dozvolivši da je razjarena ÄetniÄka grupa siluje. Ovaj Äin Å¾rtvovanja mladog Å¾ivota za odbranu djece, starih i iznemoglih, posebno za obraz, Äast i dostojanstvo, ostaje kao simbol bošnjaÄkom narodu posebno muslimanki Å¾eni, da su obraz i poštenje vrjedniji od samog Å¾ivota.ImajuÄ‹i na umu da agresori na ponosnu i prkosnu Bosnu uvijek koriste silovanje kao Äin genocida, ÄišÄ‹enja i isprebljenja Bošnjaka sa bosanskih teritorija. Ovaj cilj naših komšija, i Srba i Hravata, je od pamtivjeka i nikad se nije niti hoÄ‹e promijeniti.Na nama je da odgajamo Bošnjakinje kalibra Å¾ena iz Banja Luke, koje su 1737.godine, kada je napadnuta Banja Luka i okolina, saÄinjavale Äitavu jednu Äetu u odbrani Banja Like. U odgoju obrazovanih, samopouzdanih, ponosnih I hrabrih Bošnjakinja, Institut za istrazivanje genocida, Kanada, igra integralnu ulogu.

Dok sam obilazila dÅ¾amijske prostorije u pratnji naših muhadÅ¾ira, koji su mi s ponosom govorili historiju gradnje dÅ¾amije, nisam se mogla otrgnuti slike naših muhadÅ¾ira; Bošnjaka, koji su samo prije dvadestak godina protjerani iz svojih domova, sa svojih ognjišta i svoje mile Bosne. NajÄešÄ‹e goloruki, bez išta u rukama ali duša punih boli i tuge. IspaÄ‹eni i slomljeni krenuli u tuÄ‘inu i neizvjesnost, ne znajuÄi šta ih Äeka u bijelom svijetu. Dok pomno slušam njihova izlaganja, u sebi osjeÄ‹am duboki ponos što pripadam ovom narodu. Narodu koji je samo za dvadesetak godina u dijaspori uspio uklesati sebe i svoju vjeru i kulturu na prostorima Sjeverne Kanade. Narodu koje je došao praznih ruku i dÅ¾epova, slomljenog srca a duša i glava punih boli i problema, te i pored svih nedaÄ‹a i prepreka ipak morao uÄiti jezik, naÄ‹i krov nad glavom, posao te da obezbijedi egsisteniciju sebi i svojima. Narodu, koji je pobijedio i savladao sve prepreke i izazove i koji sad gradi milionskazdanja u dalekoj Kanadi!

A kako i ne bih osjetila ponos što pripadam narodu, kad prema kazivanja imam dÅ¾emata, Ismaila FetiÄ‹a, koji kaÅ¾e, "Moje dÅ¾ematlije su davali po pedeset i šesdest hiljda dolara za izgradnju dÅ¾amije. I pored svih svojih obaveza neumorno rade na izgradnji dÅ¾amije" I pored svih svojih troškova, dÅ¾ematlije Hamiltona nalaze volje, Å¾elje i snage da pomogne i mome selu u izgradnju puta i podrÅ¾e akciju "ASFALT ZA SELO JASTREBAC." Ç…emat HAMILTON, JE DONIRAO 1,100 Kanadskih dolara za akciju "ASFALT ZA SELO JASTREBAC" I ovom prilikom Å¾elim da se duboko zahvalim, prvenstveno imamu Ismailu ef. FetiÄ‹a, koji je i bio organizator mog obilaska dÅ¾emata u Hamiltonu. Zatim, upravnom odboru dÅ¾emata, na Äelu sa predsjednikom Hasanom Kapom, te Dr. Emiru RamiÄ‹ za izvanrednu saradnju i voÄ‘enje okruglog stola, programa za sve dÅ¾ematlije. Ujedno se zahvaljujem dÅ¾ematlijkama Hamiltona na divnoj veÄeri i ukusnim kolaÄima te svim ostalim dÅ¾ematlijama na donaciji i divnom gostoprimstvu. Molim Allah dÅ¾.š da organizatore ovog skupa obilno nagradi kao i donatore humanitarne akcije “ASFALT ZA SELO JASTREBAC.” Ujedno se nadam da Ä‹e dÅ¾emat BošnjaÄki Islamski Centar Hamilton, podstaknuti i inspirisati ostale dÅ¾emate u dijaspori te da se i oni pridruÅ¾e akciji “ASFALT ZA SELO JASTREBAC. (https://www.gofundme.com/24yg3t8) te oragnizuju programe u svojim dÅ¾ematima u tu svrhu.

Ako Vas ikada put nanese u Kanadu, posjeta ovoj dÅ¾amiji i njenim gostoprimljivim dÅ¾ematlijama bi vam uljepšala dan i potvrdila sliku o našim vrijednim Bošnjacima koji prave Äuda svojim rukama i zajedniÄkim radom. Radovi oko dzamije su jos uvijek u toku tako daje svaka donacija je dobro dosla. Donaciju mozete uplatiti putem dzamijske stranice

http://bichamilton.com/

Pripiremila: Aiša Purak

________________________________

[1] Dr. Emir Ramic, Bosnian Islamic Centre of Hamilton: Opis. Preuzeto http://bichamilton.com/o-nama-2/, 5. December. 2016.

Podrške plemenitih

Bosnjacka oaza u srcu Kanade

Vijesti: