Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida Kanada.Na žalost živim u zemlji u kojoj su poÄinjeni genocid(i),a koji se od kreatora genocida itekako negiraju u nastojanju prekrajanja(h)istorije.Osnovni moto koji mi daje snagu da se na svjetlo dana iznese istina i samo istina(što i jeste geslo u radu novinara),jeste misija koju radi Institut za istraživanje genocida u Kanadi.Zbog društveno-politiÄkog ureÄ‘enja BiH,njena akademska zajednica u zemlji i uopšte društvo i demokratska javnost u bh javnom prostoru nisu se dovoljno zalagali da se konaÄno nakon 25 godina od genocida u Srebrenici stvari povjesno poslože,radi budućnosti ove zemlje i budućih generacija.U tome veliku podršku negatorima genocida daje i MeÄ‘unarodna zajednica,jer za partnere uzimaju upravo kreatore genocida ili njihove poštovaoce.Iskreno sam se nadao da će presude ratnim zloÄincima staviti taÄku na karakter agresije na BiH.Pisao sam o tome,a o svemu svjedoÄi i moja neprocjenjiva arhiva sa kojom raspolažem.U BiH postoji samo jedna istina o dešavanjima iz perioda 92-95,a faktiÄki živimo sa „tri istine“,tako da se svjesno stavlja u stranu pravo stanje stvari (prava istina),prešućuju dešavanja iz tog perioda i nema ih u udžbenicima novije (h)istorije.Žalosno je što je to podržala i MeÄ‘unarodna zajednica,umjesto da je na bazi presuda Haškog tribunala i sudova za ratne zloÄine konaÄno stvari nazvala pravim imenom.Jednu malu,ali veliku iskru kao baklja u objelodanjivanju istine dala nam je švedska humanitarka,ljekar psihoterapeut,veliki borac za ljudska prava gospoÄ‘a Christina Doktare koja nam je ponudila knjigu na švedskom jeziku pod nazivom„Kad od Äovjeka oÄekuješ da bude muškarac“,a moja malenkost sa saradnicima,supružnicima Ahmetom i Zlatom Fetić(ovaj braÄni par stipendira dvoje srebreniÄke djece-bliznace Äiju su majku silovali),te izdavaÄem knjige na bosanaskom jeziku NTV Smart Tešanj i njenim vlasnikom Sedžadom Ibrahimkadićem,uz podršku ovdašnjih donatora prihvatili smo se posla i knjigu priredili za bh Äitaoce,ali i za sve ljude koji baštine istinu.Christina Doctare je dobitnik kolektivne nagrade 1988.godine za misiju UN na Kipru u kojoj je sudjelovala,a u znak protesta za dodjeklu književne nagrade austrijskom spisatelju Peteru Hankenu,poštovaocu lika i djela nepresuÄ‘enog ratnog zloÄinca Slobodana Miloševića demonstrativno je vratila Nobelovu nagradu rekavši da ne želi biti u istoj ekipi dobitnika ove nagrade sa njime.Osim toga obavezala se svjedoÄiti o kršenju ljudskih prava na prostorima Hrvatske i BiH dokle god bude živa,jer je u periodu 92-95 kao Älan misije WHO(Svjetske zdravstvene organizacije) vidjela puno toga.