EMIROVA BORBA ZA ISTINU I PRAVDU

EMIROVA BORBA ZA ISTINU I PRAVDU

 

Ramić: "Oni koji nešto čuvaju za sebe, to su već davno izgubili, a oni koji daju drugima sebe, našli su sebe".

 

 

"Braniš se ispred zida, a trebao bi stajati na pijadestalu"

Poslije zabrane ulaska u Kanadu SrÄ‘i Trifkoviću, dokazanom šovinisti, prijatelju Karadžića i Mladića, ranijem savjetniku Koštunice, da meÄ‘u studentima Kanade širi mržnju prema Bosni i Bošnjacima, ne prestaju napadi srbo-četničkih lobija i pozivi na linč upućeni Prijedorčaninu profesoru Emiru Ramiću, direktoru Instituta za istraživanje genocida Kanada, i njegovoj porodici.
Tim povodom obratili su se javnosti zajedničkim saopštenjem Institut za istraživanje genocida Kanada (IRGC), Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) i Bosansko-Američki institut za genocid i edukaciju (BAGI), tražeći od kanadskih vlasti da spriječe takva srbo-četnička djelovanja, koja imaju osnovni cilj zaplašiti borce za istinu i pravdu i zaustaviti rad IRGC, KBSA, BAGI i drugih naprednih struktura bh. dijaspore.

Srpski neofašisti i nacionalisti i njihovi režimi u Republici Srpskoj i Srbiji djeluju sve agesivnije protiv legalnog državnog ustrojstva Bosne i Hercegovine, a svojom produženom rukom - pročetničkim srpskim lobijima (u koje su uključeni mnogi počinioci genocida i zločina u BiH sa lažnim identitetom) ugrožavaju jezgra bošnjačke dijaspore. Na njihovoj listi su sve organizacije i pojedinci, koji su se na bilo koji način suprostavili njihovom šovinističkom djelovanju. Policijske i siguronosne službe RS u saradnji i koordinaciji sa Srbijom, svoje destruktivno djelovanje protiv bošnjačkih organizacionih struktura i pojedinaca u dijaspori udvostručili su od marta 2009.godine, a prvi napadi usljedili su na KBSA i njegove bivše i sadašnje rukovodioce Emira Ramića, Murata Muratovića, Harisa Alibašića , Samira Đulića, Ferida Sefera... Na glavnom pravcu udara našao se prijedorski profesor Emir Ramić. Dodatni razlog za to bilo je njegovo sve efikasnije djelovanje u Institutu za istraživanje genocida Kanada. Srpski agresori se nisu zadovoljili s tim što su tokom agresije i u postdejtonskom periodu iz BiH istjerali preko 1,300.000 Bosanaca, pretežno Bošnjaka, već ih sve više ugrožavaju i nastoje diskreditovati kod vlasti i stanovništva u novim destinacijama, jer u dijaspori vide glavnog protivnika za svoje separatističke težnje.

Emiru je dobro poznato da istina ne dolazi sama, i da se za nju treba boriti. VoÄ‘en tim geslom prihvatio se titanskog donkihotskog zadatka, otkrivanja i rasvjetljavanja zločina i zločinaca počinjenih u BiH tokom agresije 1990-1995. i kasnije, koji se još taje i kriju od očiju javnosti i nastoje izbjeći pravednu osudu i kaznu.

Tragom genocida

Emirova veličina i vrijednost nije u obrazovanju, premda je profesor političkih nauka, magistar sociologije, profesor-speaker na McMaster University Hamilton, niti u onom što je postao i bio: predsjednik KBSA, osnivač i voditelj Škole Bosanskog jezika; niti u onom što je sada - akter Instituta za istraživanje genocida Kanada, niti u onom što će biti i postati sutra. On je i dalje običan, jednostavan, miroljubiv. Njegova veličina i snaga je u vizionarskom proizvodu njegova marljiva rada ("moderna hrabrost") i njegovom snažnom karakteru. Svojom kreativnom i inspirativnom energijom, izraženom visokim mjerljivim rezultatima, obilježio je svaki svoj korak. Emir je tih, skroman i rječit, oštra pera i neumoran borac za običnog čovjeka, njegovu ljudskost (kaže za njega g. Ferid Sefer, urednik magazina Chicagoraja.net). Dao je drugima toliko mnogo, da će ostati za primjer patriote, vizionara i graditelja bh. budućnosti. Bio je napadan, linčovan, razgolićen do kože, zato što je neumorno radio. Pokrenuo je rijeku ideja, akcija... Prvi put je izabran za predsjednika KBSA 2006.godine. Bio je njegov duhovni pokretač - kaže Taib ef. Pašanbegović. "U KBSA se pojavio da nam put osvjetli" - kaže Sefer. Napisao je preko 2.500 radova, sa 5 naučnih istraživanja. Utkao je sebe u svoje tekstove. U jednom od njih kaže: "Oni koji nešto čuvaju za sebe, to su već davno izgubili, a oni koji daju drugima sebe, našli su sebe".

Rekli su…..

Pohvale i epitete, sa kojima se zaista ima razloga ponositi, Emir je dobio od preko 300 eminentnih ličnosti, intelekualne i profesionalne strukture, svih zvanja i profesija, iz čitava svijeta.

"Emir je jedna od najznačajnijih ličnosti bošnjačkog korpusa u BiH i dijaspori, naročito od kada BiH i bošnjački korpus prolaze kroz krizu poslijeratnog samoorganizovanja, identifikovanja i prevazilaženja rana od genocida" - riječi su magistra Abida Talića. "Stvorio je optimalne uslove za historijski proces izgradnje bošnjačke nacionalne svijesti, bazirane na principima demokratičnosti, pravde i istine."

"Emir Ramić je profilirao akademsko liderstvo i promovisao intelektualni aktivizam; on je luča mikro i makro kosma, svetionik akademskog liderstva kod Bošnjaka - ističe književnik i publicista mr. Fatmir Alispahić.

"Emir je osoba sa kvalitetom intelektualca, vjernika, političara i mislioca".

Emir je stavio interes bosnjačke zajednice ispred svoga ličnog, a njegova zapažanja i reagovanja bila su od izuzetne važnosti za naš narod, državu i vjeru. Neki su ga zvali "veliki Bošnjak", "gazija Bosne". "Emir je borac i simbol otpora prema kulturocidu" - rekao je reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić. "On može više napisati, nego što mi možemo pročitati" .

"Vidio si sliku i sve male detalje prepoznao u njoj. Razumio si da smo u ratu koji ni izdaleka nije završen, pogotovo nije dobijen, a sigurno nije izgubljen" - riječi su dip. ecc. AnÄ‘elka Matijevića.

"Emir je spremno podbacio glavu gdje drugi nebi ni nogu" kaže Tajib ef. Pašanbegović.

"Emir je izveo KBSA iz anonimnosti i dao joj legitimitet" - rekao je filozof prof. dr. Ferid Muhić.
"Kroz dijalog i pisanje stvorio je od KBSA primarnu organizaciju na tlu SAD i šire, sa ambrelom, što je pomoglo da se zaštite interesi BiH i Bosanaca - Bošnjaka na tlu SAD, Kanade i šire" - navodi mr. Džafer Kulenović.
Emir je u KBSA napravio progres kroz širenje i razvijanje vizije o organizaciji, uz stalno insistiranje na aktivnosti i kvaliteti - riječi su mr. Nerme ÄŒampare. "Sa Emirom je KBSA udario temelj zdanja u kome se mogu naći svi pripadnici naših naroda, a na osnovu kredibiliteta stečenog u SAD, KBSA je uspio u srpskom okruženju plasirati istine o Bosni, nasuprot otporu Trifunovićeve tajne policije, otporu silovatelja Bošnjakinja - Mekenzija, dijela meÄ‘unarodne zajednice i lista "Politika" - rekla je novinar Sonja Radošević. Postavio je institucione temelje, odredio vrijednosti i etičke standarde, naznačio okvire dinamike, energičnosti i efikasnosti u provoÄ‘enju odluka članstva...
" Od djeteta u povoju, koje ti predadosmo, ti napravi maratonca” - rekao mu je Semir Đulić, prvi predsjednik UO KBSA.

"Emir je svetionik na uzburkanom moru asimilacije, kojim naša dijaspora pluta", opisuje ga je novinar Jasmin Halkić, a književnica Bahra Pašić naziva ga "Kraljem Bošnjačke dijaspore". "Duša mu spava otvorenih očiju, jer spašava noći od zalutalih snova."

Emir je dokazani borac za pravdu i istinu, za svoj narod. "Hvala Emire!!!" - rekli su:
novinari Damir Saračević, Asaf Džanić, Muhamed Jusić, magistri - Sanela Karanović, Milada Medinić, Ahmed Pašić, mr. Eldin Kajević, aktuelni Generalni konzul BiH u Chicagu, Midhat Ćehajić, prof. dr. Enes Ljevaković, dr. Bernes Alihodžić...

"Hvala za ljubav prema onom mirisnom grumenu duše Bosanske" poručio je filmski snimatelj Emir Geljo. A riječi ohrabrenja i podrške uputilo mu je više stotina pobornika za pravdu i istinu, meÄ‘u kojima su: Aljoša Mujagić, Stevo Kadrić, književnik i publicist, Sanela Fazlić, novinar i publicist Bedrudin Gušić, Ademir Jerković, dir. Arhiva FBiH, novinar Drita Haziraj, Amir Ahmić, oficir za vezu, Bakira Hasečić, pred. Uduženja Žena - žrtva rata, prof. dr. Smail ÄŒekić, dipl. ecc. Rašid Nuhanović, Senada Telalović, tada predsjednica SSDBiH, Emin ÄŒohodarević, diplomata, Nedžad ef. Hafizović, Samir Hadžalić, Rusmir Topalović, Vahid Durmić, magistar Murat Muratović, Inž. Hasan Karabegović, mr. Alaga Dervišević, Mufida Zaganjori, Amra Hodžić, Direkcija za eurointegracije, publicista Ćamil Duraković, Behzad ÄŒirkin, Ibrahim Osmanović, Udruženje književnika Sarajevo, Eno ÄŒaušević, Avdo Hebib, tada predsjednik Matice iseljenika, novinar Zekerijah Smajić, mr. Haris Alibašić, mr. Daniel Toljaga, Dip. ecc. Mirsad Smajić, mr. Zijad Bećirović, novinar Bakhtyar Aljaf, mr. Mustafa Kustrić, mr. Senad Alićehajić, prof. dr. Nurudin Kusturica, prof. dr. Mirsad Hadžikadić, Denis Prcić, predsjednik UO Američkog b-h univerziteta, Prof. dr. Ismet Dizdarević, magistar Azem Elezović, Šaban Bašić, Ahmet Kadić, prof. dr. Sakib Softić, Safet Avdić, Australija, Anes Cerić, Engleska, Namik Alimajstorović, dipl. žurnalist, prvi predsjednik SSDBiH, itd, itd, itd.

"Normalni ljudi treba da budu ponosni da imaju takvu ljudsku gromadu meÄ‘u sobom. Da nema prof. Emira Ramića, trebalo bi ga izmisliti" rekao ju Dževad Kurić, urednik "Naše Bosne".

Ličnost i djelo prijedorskog profesora Emira Ramića proizvod je njegovih ostvarenih vizija, od kojih navodimo samo neke:

- priznanje imena Bošnjak u SAD i Kanadi, u američkim i kanadskim dokumentima,
- priznanje Bosanskog jezika i otvaranje škola na Bosanskom jeziku,
- otvaranje biblioteka s literaturom na bosanskom jeziku,
- osnivanje Bošnjačkih biznis-klubova, zaduga i banaka,
- jačanje glasa KBSA u viziji razvoja KBSA kao krovne organizacije Sjevenoameričkih Bošnjaka,
- znalačko korištenje savremenih medija za uticaj na donošenje važnih odluka,
- kampanja za status Srebrnice i brizi o preživjelim u genocidu,
- deklaracije KBSA na Haške presude,
- osvješÄ‡ivanje Bošnjaka,
- izjave za štampu, apeli, pozivi na akciju, otvorena pisma i kampanje, od značaja za BiH, njene reforme, Dejton...
- onemogućavanje Darku Trifunoviću odlazak na simpozij u Njemačku, jer je negirao genocid, itd.

Angažman i združene akcije

Svoj značajan angažman Ramić je našao u združenoj akciji kanadskih Bošnjaka i njihovih organizacija sa KBSA- Ogrankom za Kanadu i Institutom za istraživanje genocida Kanada (IRGC), sa kojom je kanadski Parlament, u ime istine i pravde, usvojio Rezoluciju o genocidu u Srebrnici, za koju je već s početka akcije svoj glas opredjelilo i dalo 40 članova Parlamenta. Rezolucijom "M-416" kanadski Parlament i Vlada obilježili su 15-godišnjicu genocida počinjenog u Srebrnici i BiH, čime su dali punu podršku obilježavanju 11.jula - kao Dan sjećanja na genocid u Srebrnici, što je potstaklo i neke evropske i američke države za prihvatanje takve rezolucije. U tom kontestu, provedena je akcija kojom je mjesec April proklamovan mjesecom prevencije genocida, kojim povodom je Bosansko-Američki institut za genocid i edukaciju (BAGI) u saradnji sa organizacijama Chicaga i regije predstavio programski koncept.

U ime hiljada žrtava agresije i genocida u BiH, Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA ) predvoÄ‘en mr. Harisom Alibašićem, Institut za istraživanje genocida Kanada (IRGC) zastupan prof. Emirom Ramićem i Bosansko-Američki institut za genocid i obrazovanje (BAGI), zastupan po mr. Sanji Seferović-Drnovšek suprostavili su se nominaciji Dobrice Ćosića za Nobelovu nagradu za književnost i zatražili od Švedskog komiteta za Nobelovu nagradu da odbaci nominaciju, jer je takva nominacija moralni udarac civilizaciji i uvreda instituciji Nobelove nagrade. Dobrica Ćosić se deklarisao kao pokretač sporazuma o "humanom " preseljenju Hrvata iz Posavine, kreator politike agresije na BiH i genocida u BiH i zločine agresije genocida priznao kao legitimna sredstva, s ciljem da se ostvari ideja - život svih Srba u jednoj državi.

Svi citirani epiteti i pohvale, svi vizionarski Emirovi individualni i zduženi koraci iz nedavne prošlosti su važne osnovne komponente njegovih vrijednosti danas. I danas, više nego ikad, on izlaže svoje tijelo udarima vjetrova Istoka i Zapada, izlaže sebe i svoju porodicu vjetrometini Kanade, u kojoj srpski četnički lobi uzima sve više maha, podmeće i prijeti.

Isti progonitelji u Prijedoru u Kanadi

ÄŒovjek svih ovih nabrojanih kvaliteta, koji je uvjek interes domovine stavljao ispred svog ličnog, danas stoji nezaštićeno na udaru sve jačih, sve drskijih, sve osionijih četničkih klanova, spremnih za svako zlo. Prete mu putem interneta i telefona, šalju prijeteće poruke i pisma. Kada se zbog ugožavanja mira i slobode, za porodičan život i javni rad obratio vlastima Kanade i zatražio zaštitu, savjetovali su mu da se preseli. Nisu rekli gdje, možda ondje gdje nema četničkih lobija? Pri tome i kanadske vlasti kao da zaboravljaju, ili ne žele znati, da je Ramić već protjeran iz svog zavičaja i sada je u svojoj novoj destinaciji, novoj domovini, proganjan od istih elemenata, koji su u njegovom rodnom gradu Prijedoru pobili više hiljada Bošnjaka i Hrvata, počinili još nepriznat genocid i u logorima smrti nimalo drugačijim od nacističkih (Omarska, Keraterm, Trnopolje), mučili i ubili na stotine njegovih nedužnih sugraÄ‘ana. Kanadske vlasti nisu predvidjele, da će ti isti lobiji koji danas prijete Emiru Ramiću već sutra ugrožavati i kanadske senatore, koji su se usudili podržati Kanadsku rezoluciju o genocidu, ali prije svega ugroziti slobodan demokratski život Kanade.

Fašistički i neofašistički lobi u Kanadi i SAD

Akcija fašističkih i neofašističkih lobija u Kanadi i SAD vodi se uporedo sa diplomatskim i drugim pritiscima, usmjerenim na prekrajanje granica i rušenje BiH države. Njihov cilj je diskreditovati pojedince i srušiti institucije IRGC i KBSA, BAGI, koje reaguju na svaki akt i djelovanje protiv slobode i integriteta BiH. Ovakva djelovanja i pasivne reakcije kanadskih vlasti izazvala su realkcije brojnih graÄ‘jana u svijetu. Mnogi borci u redovima odbrane istine, meÄ‘u kojima i mr. sci iz Izraela g. Marjan Hajnal, uputili su svjetskom javnom mnijenju i braniteljima istine o genocidu u BiH apel povodom saznanja o intenziviranju napada na članstvo Instituta za istraživanje genocida Kanada (IRGC) i članstvo Kongresa Bošnjaka Amerike ( KBSA). U svom apelu Hajnal podsjeća da se akcija fašističkih i neofašističkih lobija u Kanadi i SAD vodi uporedo sa diplomatskim i drugim pritiscima usmjerenim na prekrajanje granica i rušenje BiH države, ali i s ciljem da se diskredituju pojedinci i sruše institucije IRGC, KBSA i druge, koje su se afirmisale i potvrdile kao stražari na granicama BiH i svetionici Dijaspore.
Ostaje za žaljenje što jedan broj srpskih studenata u Kanadi negira počinjeni genocid u Srebrnici i svrstava se na stranu njegovih počinilaca.

Nećemo ga ostaviti samog

Emirova i naša borba nije završena. Predstoji nam još teža i dugoročnija, "borba sa umom i razumom" (kako reče Edin Delahmetović iz Olova). Naravno, Emir nije samo On. To je zajedničko zdanje koje napadaju i prijete da ga sruše. To zdanje je sazdano od svih imena pomenutih i nepomenutih u ovom tekstu, koja stoje iza svojih i vizijskih težnji i djela Prof. Emira Ramića. Emirova borba za istinu i pravdu je i njihova i naša borba. Nećemo ga, zato, ostaviti samog pred vjetrenjačama....

Umjesto da nova srpska politika prizna greške prethodnog režima i intenzivira bolje odnose sa BiH, oni čine sve da ojačaju nacionalistički pokret RS i izazovu raspad BiH. Umjesto priznanja genocida u Srebrnici, potsticanja zdravog procesa pomirenja, nastoji se negirati i minimalizirati broj počinjenih ubijstava nad Bošnjacima, a uz bok Spomenika u Srebrnici sa 8.000 ubijenih Bošnjaka Srebrnice, nezakonito se podiže Bogomolja - Monument, s isključivim ciljem da iritira žrtve i produbljuje ionako dubok jaz. I o tome bi po njima trebalo da šuti Bosna, trpe i šute žrtve i familije žrtava, da šuti i Emir.

"Zaborav je saučesništvo u zločinu"- Nemamo pravo na zaborav!!! Borba za istinu i pravdu je osnova našeg postojanja, i za nju se vrijedi boriti, zajedno sa Emirom Ramićem i svima koji misle i rade kao on. Nije daleko vrijeme kada će Emirovi progonitelji stajati kraj zida, a Emir Ramić sjediti na pijadestalu.