Podrške plemenitih

Redone clanstvo u BANU

 

Institut za istraživanje genocida, Kanada (IGK) je javna nau?na ustanova koja se bavi istraživanjem zlo?ina protiv mira, zlo?ina genocida i drugih teških povreda me?unarodnog prava.

Bitni razlozi za formiranje IGK

Živimo u vremenu sve ve?eg kršenja ljudskih sloboda i prava, s težnjom ne samo da se one urede i normiraju brojnim i raznovrsnim zakonima, ve? je evidentno i sve prisutnije njihovo raznovremeno i raznomjesno kršenje na najbrutalniji na?in u brojnim oblicima zlo?ina protiv ?ovje?nosti i me?unarodnog prava. Iz ovoga je više nego jasno da su izvori i subjekti, kako ugrožavanja, tako i ugroženih, sve viši i raznovrsniji, što se vezuje za ostvarivanje osnovnih ljudskih, civilizacijskih i kulturnih potreba, kao što su potrebe za identifikacijom, pripadanjem i zaštitom od ugrožavanja, što se manifestuje kao univerzalni ljudski i društveni problem, koji je, ne samo društveno, ve? i nau?no zna?ajan.
Rješavanje navedenih problema u savremenom svijetu nije mogu?e bez valjanih nau?nih istraživanja, koja svojim rezultatima obezbje?uju zna?ajan, validan i pouzdan nau?no-saznajni osnov za pristupanje rješavanju navedenih problema, organizovanju raznovrsnih društvenih akcija, ali i prognostiku tendencije kretanja društvenih procesa koji bi se druk?ije usmjeravali, kako bi se negativne tendencije po obimu rasprostranjenosti sadržaja i intenzitetu zna?ajnije smanjile.
Na prostoru Sjeverne Amerike, prema raspoloživim procjenama, boravi približno pola miliona ljudi, od toga više od 30 hiljada u Kanadi, porijeklom sa prostora Bosne i Hercegovine, prisilno protjeranih za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, 1991.-1995. i isti su žrtve brojnih i raznovrsnih oblika zlo?ina protiv ?ovje?nosti i meñunarodnog prava, posebno žrtve genocida iz reda Bošnjaka. To je za Bosnu i Hercegovinu ogroman ljudski potencijal koji iznosi oko 10% ukupne populacije stanovništva u Bosni i Hercegovini.
Neophodno je predmetnim istraživanjima obuhvatiti i prinudno iseljenu populaciju iz Bosne i Hercegovine, koja sada živi na prostoru Kanade. Rezultatima nau?nih istraživanja, do kojih ?e se do?i kroz nau?nu proceduru, primjenom odgovaraju?ih metoda nau?nog saznanja i nau?nog istraživanja obezbjeñuje se pouzdano i istinito nau?no saznanje koje ?e, na odgovaraju?i na?in, biti saopšteno nau?noj, politi?koj i opštoj javnosti, odnosno javnom mnjenju o doga?anjima, i izvršenim zlo?inima protiv ?ovje?nosti i meñunarodnog prava u Republici Bosni i Hercegovini na kraju XX stolje?a nad stanovništvom svih naroda, a posebno Bošnjaka.
IGK priprema, organizuje i realizira nau?noistraživa?ke i edukativne projekte i programe od nau?nog interesa i zna?aja, a posebno:
– u?estvuje u pripremama i realizaciji projekata iz oblasti istraživanja holokausta, genocida i drugih zlo?ina protiv ?ovje?nosti i me?unarodnog prava;
– priprema, inicira, predlaže, organizuje i usmjerava nau?nu saradnju sa relevantnim nau?nim i drugim institucijama i nau?nim kadrovima sa prostora Kanade;
– u?estvuje u izradi edukacijskih programa istraživa?a holokausta i genocida, te predlaže angažovanje odgovaraju?ih kompetentnih nau?nika u realizaciji tih programa;
– vrši planiranje, programiranje i organiziranje me?unarodnih nau?nih i stru?nih skupova na raznovrsne teme iz oblasti istraživanja holokausta, genocida i drugih oblika zlo?ina protiv ?ovje?nosti i me?unarodnog prava;
– otkriva, identifikuje i utvr?uje edukacijske potrebe za povremenim predavanjima, savjetovanjima, panelima, okruglim stolovima, konferencijama i drugim edukacijskim oblicima namijenim nau?noj i stru?noj javnosti;
– planira, priprema i organizuje realizaciju po tipu pretežno empirijskih nau?nih istraživanja;
– angažuje se na polju izdava?ke djelatnosti;
– otkriva izvore finansiranja i angažuje se na obezbje?enju materijalnotehni?kih i drugih uslova za što uspješniju realizaciju nau?nih istraživanja;
– prati izdava?ku djelatnost na prostoru Kanade i nau?nu i stru?nu literaturu od interesa i zna?aja za nau?na istraživanja;
– prikuplja, sre?uje, sistematizuje i ?uva relevantnu dokumentacionu gra?u od interesa za plansko-programsku djelatnost.
IGK ima svojstvo pravnog lica. IGK je registrovan kod nadležnog organa Kanade kao nau?no istraživa?ka institucija.
IGK može organizovati svoje jedinice kao centre na teritoriji Kanade. Podaci kojima raspolaže IGK dostupni su javnosti pod uvjetima utvr?enim normativnim aktima IGK. Državni organi, ustanove, preduze?a i druga pravna lica, kao i gra?ani dužni su da IGK na njegov zahtjev dostaviti podatke i obavješenja od interesa za rad IGK. IGK sara?uje sa pravnim i fizi?kim licima u Kanadi.

Organi upravljanja i rukovo?enja, kao i stru?ni organi, u IGK su:

Upravni odbor.
Direktor.
Internacionalni ekspertni tim.

Ideja za osnivanje IGK je proozvod potrebe da se na druga?iji na?in po?ne promišljati kultura pam?enja.

Istražuju?i genocid IGK kao samostalna nau?no istraživa?ka ustanova Kanade, istovremeno diže glas protiv genocida i upu?uje poruku koja ?e utjecati i djelovati na svijest svijetskih lidera, kako bismo spasili savremeno ?ovje?anstvo i civilizaciju, o?uvali najviše ljudske vrijednosti, ljudske slobode, ljudska prava i živote malih, slabih i nemo?nih grupa, ljudskih zajednica i naroda. Sadašnje i budu?e generacije iz svih dosadašnjih zlo?ina genocida moraju kona?no, u interesu budu?nosti svijeta i civilizacije, izvu?i historijsku pouku o potrebi ja?anja, razvijanja i ujedinjavanja svih ljudskih snaga, bez obzira na nacionalnu, etni?ku, rasnu, vjersku, ideološku ili politi?ku pripadnost i opredijeljenost, u strategiji spre?avanja i kažnjavanja zlo?ina genocida.
Ideja za osnivanje IGK je proozvod potrebe da se na druga?iji na?in po?ne promišljati kultura pam?enja. Ta kultura pam?enja podrazumjeva da se o najve?im zlo?inima treba promišljati upotrebom nauke i istraživanja, jer borba protiv revizionista historije nije mogu?a samo emocijama.
Samo nau?noistraživa?ka saznanja mogu biti trajna osnova razvijanja naših sposobnosti u pravovremenom otkrivanju, identifikovanju, spre?avanju i kažnjavanju zlo?ina genocida, u ?emu istraživa?i genocida imaju historijsku ulogu i odgovornost. Istraživa?i moraju imati profesionalnu odgovornost i dovoljno moralne hrabrosti u istraživanju i saop?avanju javnosti nau?ne istine o genocidu. IGK nastoji utjecati na svijest ljudi i njihovih kolektiviteta o shvatanju potrebe udruživanja svih ljudskih snaga u borbi protiv genocida ma gdje i u koje vrijeme se oni doga?ali.
Ukupnom djelatnoš?u IGK dolazi do nau?ne istine, koju blagovremeno i adekvatno predstavlja javnosti, ?ime opominje na brojne razmjere genocida što je jedan od mogu?ih adekvatnih oblika preventivne strateške djelatnosti.
IGK je reducirao prostor brojnim lažima, falsifikatima i falsifikatorima historije, te utjecao na svijest, ponašanje, iskaze i djelanje pojedinaca, pojedinih društvenih subjekata i društvenih grupa koje negiraju, odnosno pori?u genocid.
Vode?i se to idejom mala grupa oko IGK je stalno rasla, tako danas pored Upravnog odbora imamo i Internacionalni ekspertni tim koji okuplja više od 100 najeminentnijih stru?njaka iz svijeta u oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda.
Formiranjem IGK se nastoji utjecati na svijest ljudi i njihovih kolektiviteta u Kanadi, Sjevernoj Americi i šire o shvatanju potrebe udruživanja svih ljudskih snaga u borbi protiv genocida ma gdje i u koje vrijeme se oni doga?ali.
Ukupnom djelatnoš?u IGK dolazi do nau?ne istine, koju blagovremeno i adekvatno predstavlja javnosti, ?ime opominje na brojne razmjere genocida što je jedan od mogu?ih adekvatnih oblika preventivne strateške djelatnosti. IGK putem nau?nih istraživanja dolazi do nau?no istinitih saznanja koja prezentira nau?noj i drugim javnostima, kako bi, pored ostalog, bitno reducirao prostor brojnim lažima, falsifikatima i falsifikatorima historije, te utjecao na svijest, ponašanje, iskaze i djelanje pojedinaca, pojedinih društvenih subjekata i društvenih grupa koje negiraju, odnosno pori?u genocid.

Dosadašnji najvažniji rezultati rada IGK:

1. Pozivanje UN i drugih me?unarodnih organizacija da ispitaju odgovornost kanadskog generala Lewisa MacKenzia za vrijeme njegove misije u BiH.
2. Genocid u BiH se izu?ava u školama u Kanadi.
3. Poslije intezivnog lobiranja Kanadski parlament je jednoglasno usvojio dvije Rezolucije o genocidu u BiH.
4. Pušten u parlamentarnu proceduru Zakon o genocidu u BiH – Bill -C – 533, {Kanada ?e biti jedina zemlja u svijetu koja ?e prava žrtava genocida u BiH, a koji žive u Kanadi, regulisati sopstvenim državnim zakonom}.
5. Pokrenut multidimenzionalni nau?no istra?iva?ki projekat borba protiv negatora genocida. {Ljiljana Bulatovi?-Medi?, Milivoje Ivaniševi?, Michael Parenti, Diane Johnstone, Kate Hudson, Marco Van Hees, Aleksandar Gavrilovi?, Stefan Karganovi?, James Byron Bissett, Michaela Averkoa, Edward Herman, Sr?a Trifkovi?, James Jatras, Nebojša Mali?, David Binder, Julija Gorin, Jared Israel, George Bogdanich, Darko Trifunovi?, Alexandros Lykourezos, Thomas Deichmann, Peter Brock, Jurgen Elsasser, Noam Chomsky, Edward S. Herman, Nebojša Mali?, James Luko}.
6. Podržana inicijativa za osnivanje Klub Prijatelja BiH u Kanadskom Parlamentu.
7. Organizovana stalna izložbena postavka o genocidu u BiH u Kanadskom muzeju za ljudska prava u Vinipeku.
8. Genocid u BiH prezentiran Kana?anima i Kanadskim univerzitetima.
9. U?eš?e u projekatu izgradnje spomen obilježje žrtvama Genocida u Srebrenici u kanadskom gradu Windsoru.
10. Iniciranje projekta kojim je Kanadska vlada podržala obilježavanje Svijetskog dana bijelih traka u Kanadi.
11. Angažovanje u procesu u kome je Kanadska vlada izrazila žaljenje i izvinjenje za nabavku vojnih meta za obuku pod diskriminiraju?im imenom Bosanski ?ovjek.
12. Posebno je važno što kanadski gradovi na prigodan na?in obilježavaju Dan državnosti BiH i Dan nezavisnosti BiH, svjetski Dan bijelih traka i Dan genocida u Srebrenici. 
13. Zahtijev Vladi Kanade da se krivi?no sankcionišu negatori genocida u Srebrenici u Kanadi putem parlamentarne peticije e-1837.
14. IGK je bio inicijator mnogih važnih nau?no istraživa?kih dokumenata i istraživanja.


IGK je do sada ostvario saradnju sa brojnim zna?ajnim ustanovama i institucijama u cijelom svijetu koje se bave istraživanjem holokausta i genocida.

Posebno isti?emo saradnji sa:
The World without Genocide
The Coalition Against Genocide
United to end Genocide
World Genocide Watch
The International Association of genocide Scholars
Museum of Crimes against Humanity and Genocide 1992-1995, Sarajevo
Više muzeja memorijala holokausta Sjedinjenih Ameri?kih Država
Kandskim muzejom za ljudska prava
Institut za istraživanje zlo?ina protiv ?ovje?nosti i me?unarodnog prava, Univerziteta u Sarajevu
KBZ Preporod Sarajevo
Savez logoraša BiH
Udruženje žena žrtava rata
Udruženje logoraša Prijedor 92
Udruženje Majke Srebrenice
Udruženje za ugrožene narode
Institut za genocid i edukaciju iz SAD
Kongresom Bošnjaka Sjeverne Amerike
Savjetodavnim vije?em za BiH iz Vašingtona

Dosadašnja iskustva i saznanja IGK u oblasti istraživanja genocida predstavljaju osnovu za profiliranje i usmjeravanje istraživa?kih i obrazovnih projekata u bližoj i daljnjoj budu?nosti i nau?noj aktivnosti. 
Posebnu pažnju IGK ?e posvetiti:
1. Nau?na istraživanja genocida u funkciji konstituisanja nauke o genocidu.
2. Bitne odredbe nauke o genocidu.
3. Holokaust i genocid.
4. Nau?ni i društveni zna?aj istraživanja genocida.
5. Obrazovanju, usavršavanju i razvoju mladih istraživa?a u oblasti istraživanja genocida. U našem Internacionalnom ekspertnom timu koji broji više od 100 najeminentnijih boraca za ljudska prava i slobode u svijetu imamo više od 20 mladih intelektualaca, spremnih da se posvete istraživanju zlo?ina genocida.
6. Otvaranju muzeja genocida u BiH u Sjevernoj Americi.
7. Štampanje brošure za polaznike škola bosanskog jezika u Sjevernoj Americi i ostaloj dijaspori na temu genocid u BiH.

Najbitniji projekti IGK, kratkoro?ni i srednjero?ni

 

1. Preko Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, a na inicijativu bilo koje države sponzora koja je ?lanica UN-a, tražiti savjetodavno mišljenje od Me?unarodnog suda pravde u Hagu, koji bi dao odgovor na pitanje da li je postojanje Republike Srpske u skladu sa odredbama me?unarodnog prava nakon svih presuda oba Haška suda od kojih je više njih vezano za izvršeni genocid.
2. Aktivnosti prema Sudu za ljudska prava u Strasbourgu s pravnom ekipom i tužbenim zahtjevom s pitanjem: da li se jedan entitet može zvati ekskluzivno po jednom narodu s obzirom na ?injenicu da su Bošnjaci, Srbi i Hrvati kao i drugi narodi i gra?ani BiH ravnopravni na cijelom prostoru BiH kao i prostoru oba entiteta i uz navo?enje brojnih dokaza da Srbi u BiH to smatraju ekskluzivnim prostorom prije svega srpskog naroda, a tako se i ponašaju.
3. Institucionalizacija kulture sje?anja, prvo u Kanadi, zatim u SAD i na kraju globalno za svijet.
4. Aktivnosti na formiranju lobisti?ke grupe u Kanadi sa sjedištem u Otawi sa osnovnim ciljem borba protiv negatora genocida, negatora historijskih, sudskih i nau?nih ?injenica o genocidu i veli?anja presu?enih ratnih zlo?inaca.
 

Vijesti: