Promocije
Za knjigu BANU
Akademik Emir Ramić
Direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada
Živimo u vremenu sve većeg kršenja ljudskih sloboda i prava, s težnjom ne samo da se one urede i normiraju brojnim i raznovrsnim zakonima, već je evidentno i sve prisutnije njihovo raznovremeno i raznomjesno kršenje na najbrutalniji naÄin u brojnim oblicima zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava. Iz ovoga je više nego jasno da su izvori i subjekti, kako ugrožavanja, tako i ugroženih, sve viši i raznovrsniji, što se vezuje za ostvarivanje osnovnih ljudskih, civilizacijskih i kulturnih potreba, kao što su potrebe za identifikacijom, pripadanjem i zaštitom od ugrožavanja, što se manifestuje kao univerzalni ljudski i društveni problem, koji je, ne samo društveno, već i nauÄno znaÄajan. Rješavanje navedenih problema u savremenom svijetu nije moguće bez valjanih nauÄnih istraživanja, koja svojim rezultatima obezbjeÄ‘uju znaÄajan, validan i pouzdan nauÄno-saznajni osnov za pristupanje rješavanju navedenih problema, organizovanju raznovrsnih društvenih akcija, ali i prognostiku tendencije kretanja društvenih procesa koji bi se drukÄije usmjeravali, kako bi se negativne tendencije po obimu rasprostranjenosti sadržaja i intenzitetu znaÄajnije smanjile. Na prostoru Sjeverne Amerike, prema raspoloživim procjenama, boravi približno pola miliona ljudi, od toga više od 30 hiljada u Kanadi, porijeklom sa prostora Bosne i Hercegovine, prisilno protjeranih za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, 1991.-1995. i isti su žrtve brojnih i raznovrsnih oblika zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meñunarodnog prava, posebno žrtve genocida iz reda Bošnjaka. To je za Bosnu i Hercegovinu ogroman ljudski potencijal koji iznosi oko 10% ukupne populacije stanovništva u Bosni i Hercegovini. Neophodno je predmetnim istraživanjima obuhvatiti i prinudno iseljenu populaciju iz Bosne i Hercegovine, koja sada živi na prostoru Kanade. Rezultatima nauÄnih istraživanja, do kojih će se doći kroz nauÄnu proceduru, primjenom odgovarajućih metoda nauÄnog saznanja i nauÄnog istraživanja obezbjeñuje se pouzdano i istinito nauÄno saznanje koje će, na odgovarajući naÄin, biti saopšteno nauÄnoj, politiÄkoj i opštoj javnosti, odnosno javnom mnjenju o dogaÄ‘anjima, i izvršenim zloÄinima protiv ÄovjeÄnosti i meñunarodnog prava u Republici Bosni i Hercegovini na kraju XX stoljeća nad stanovništvom svih naroda, a posebno Bošnjaka.
Samo nauÄnoistraživaÄka saznanja mogu biti trajna osnova razvijanja naših sposobnosti u pravovremenom otkrivanju, identifikovanju, spreÄavanju i kažnjavanju zloÄina genocida, u Äemu istraživaÄi genocida imaju historijsku ulogu i odgovornost. IstraživaÄi moraju imati profesionalnu odgovornost i dovoljno moralne hrabrosti u istraživanju i saopćavanju javnosti nauÄne istine o genocidu. Institut za istraživanje genocida, Kanada nastoji utjecati na svijest ljudi i njihovih kolektiviteta o shvatanju potrebe udruživanja svih ljudskih snaga u borbi protiv genocida ma gdje i u koje vrijeme se oni dogaÄ‘ali. Ukupnom djelatnošÄ‡u Institut za istraživanje genocida, Kanada dolazi do nauÄne istine, koju blagovremeno i adekvatno predstavlja javnosti, Äime opominje na brojne razmjere genocida što je jedan od mogućih adekvatnih oblika preventivne strateške djelatnosti. Institut za istraživanje genocida, Kanada je reducirao prostor brojnim lažima, falsifikatima i falsifikatorima historije, te utjecao na svijest, ponašanje, iskaze i djelanje pojedinaca, pojedinih društvenih subjekata i društvenih grupa koje negiraju, odnosno poriÄu genocid.
Kao direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada, akademik Emir Ramić je posebno angažovan na:
1. Pozivanje UN i drugih međunarodnih organizacija da ispitaju odgovornost kanadskog generala Lewisa MacKenzia za vrijeme njegove misije u BiH.
2. Genocid u BiH se izuÄava u školama u Kanadi.
3. Poslije intezivnog lobiranja Kanadski parlament je jednoglasno usvojio dvije Rezolucije o genocidu u BiH.
4. Pušten u parlamentarnu proceduru Zakon o genocidu u BiH – Bill -C – 533, {Kanada će biti jedina zemlja u svijetu koja će prava žrtava genocida u BiH, a koji žive u Kanadi, regulisati sopstvenim državnim zakonom}.
5. Pokrenut multidimenzionalni nauÄno istraÄivaÄki projekat borba protiv negatora genocida. {Ljiljana Bulatović-Medić, Milivoje Ivanišević, Michael Parenti, Diane Johnstone, Kate Hudson, Marco Van Hees, Aleksandar Gavrilović, Stefan Karganović, James Byron Bissett, Michaela Averkoa, Edward Herman, SrÄ‘a Trifković, James Jatras, Nebojša Malić, David Binder, Julija Gorin, Jared Israel, George Bogdanich, Darko Trifunović, Alexandros Lykourezos, Thomas Deichmann, Peter Brock, Jurgen Elsasser, Noam Chomsky, Edward S. Herman, Nebojša Malić, James Luko}.
6. Podržana inicijativa za osnivanje Klub Prijatelja BiH u Kanadskom Parlamentu.
7. Organizovana stalna izložbena postavka o genocidu u BiH u Kanadskom muzeju za ljudska prava u Vinipeku.
8. Genocid u BiH prezentiran Kanađanima i Kanadskim univerzitetima.
9. UÄešÄ‡e u projekatu izgradnje spomen obilježje žrtvama Genocida u Srebrenici u kanadskom gradu Windsoru.
10. Iniciranje projekta kojim je Kanadska vlada podržala obilježavanje Svijetskog dana bijelih traka u Kanadi.
11. Angažovanje u procesu u kome je Kanadska vlada izrazila žaljenje i izvinjenje za nabavku vojnih meta za obuku pod diskriminirajuÄim imenom Bosanski Äovjek.
12. Dan nezavisnosti BiH, Dan državnosti BiH, Svijetski dan bijelih traka i 11 juli Dan genocida u Srebrenici se u nekoliko gradova Kanade redovno obilježavaju.
13. Ostvario saradnju sa brojnim znaÄajnim ustanovama i institucijama u cijelom svijetu koje se bave istraživanjem holokausta i genocida.
Kao direktor ugledne nauÄno istraživaÄke institucije, Instituta za istraživanje genocida, Kanada akademik Emir Ramić razotkrio je i svijetu pokazao razmjere zloÄina agresije i genocida na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Ideja za osnivanje Instituta za istraživanje genocida, Kanada je proizvod potrebe da se na drugaÄiji naÄin poÄne promišljati kultura pamćenja. Ta kultura pamćenja podrazumjeva da se o najveÄim zloÄinima treba promišljati upotrebom nauke i istraživanja, jer borba protiv revizionista historije nije moguća samo emocijama.
Istražujući genocid Instituta za istraživanje genocida, Kanada kao samostalna nauÄno istraživaÄka ustanova Kanade, istovremeno diže glas protiv genocida i upućuje poruku koja će utjecati i djelovati na svijest svijetskih lidera, kako bismo spasili savremeno ÄovjeÄanstvo i civilizaciju, oÄuvali najviše ljudske vrijednosti, ljudske slobode, ljudska prava i živote malih, slabih i nemoćnih grupa, ljudskih zajednica i naroda. Sadašnje i buduće generacije iz svih dosadašnjih zloÄina genocida moraju konaÄno, u interesu budućnosti svijeta i civilizacije, izvući historijsku pouku o potrebi jaÄanja, razvijanja i ujedinjavanja svih ljudskih snaga, bez obzira na nacionalnu, etniÄku, rasnu, vjersku, ideološku ili politiÄku pripadnost i opredijeljenost, u strategiji spreÄavanja i kažnjavanja zloÄina genocida.
Samo nauÄnoistraživaÄka saznanja mogu biti trajna osnova razvijanja naših sposobnosti u pravovremenom otkrivanju, identifikovanju, spreÄavanju i kažnjavanju zloÄina genocida, u Äemu istraživaÄi genocida imaju historijsku ulogu i odgovornost. IstraživaÄi moraju imati profesionalnu odgovornost i dovoljno moralne hrabrosti u istraživanju i saopćavanju javnosti nauÄne istine o genocidu. Institut za istraživanje genocida, Kanada nastoji utjecati na svijest ljudi i njihovih kolektiviteta o shvatanju potrebe udruživanja svih ljudskih snaga u borbi protiv genocida ma gdje i u koje vrijeme se oni dogaÄ‘ali. Ukupnom djelatnošÄ‡u Institut za istraživanje genocida, Kanada dolazi do nauÄne istine, koju blagovremeno i adekvatno predstavlja javnosti, Äime opominje na brojne razmjere genocida što je jedan od mogućih adekvatnih oblika preventivne strateške djelatnosti. Institut za istraživanje genocida, Kanada je reducirao prostor brojnim lažima, falsifikatima i falsifikatorima historije, te utjecao na svijest, ponašanje, iskaze i djelanje pojedinaca, pojedinih društvenih subjekata i društvenih grupa koje negiraju, odnosno poriÄu genocid.
Kao direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada, akademik Emir Ramić je posebno angažovan na:
1. Pozivanje UN i drugih međunarodnih organizacija da ispitaju odgovornost kanadskog generala Lewisa MacKenzia za vrijeme njegove misije u BiH.
2. Genocid u BiH se izuÄava u školama u Kanadi.
3. Poslije intezivnog lobiranja Kanadski parlament je jednoglasno usvojio dvije Rezolucije o genocidu u BiH.
4. Pušten u parlamentarnu proceduru Zakon o genocidu u BiH – Bill -C – 533, {Kanada će biti jedina zemlja u svijetu koja će prava žrtava genocida u BiH, a koji žive u Kanadi, regulisati sopstvenim državnim zakonom}.
5. Pokrenut multidimenzionalni nauÄno istraÄivaÄki projekat borba protiv negatora genocida. {Ljiljana Bulatović-Medić, Milivoje Ivanišević, Michael Parenti, Diane Johnstone, Kate Hudson, Marco Van Hees, Aleksandar Gavrilović, Stefan Karganović, James Byron Bissett, Michaela Averkoa, Edward Herman, SrÄ‘a Trifković, James Jatras, Nebojša Malić, David Binder, Julija Gorin, Jared Israel, George Bogdanich, Darko Trifunović, Alexandros Lykourezos, Thomas Deichmann, Peter Brock, Jurgen Elsasser, Noam Chomsky, Edward S. Herman, Nebojša Malić, James Luko}.
6. Podržana inicijativa za osnivanje Klub Prijatelja BiH u Kanadskom Parlamentu.
7. Organizovana stalna izložbena postavka o genocidu u BiH u Kanadskom muzeju za ljudska prava u Vinipeku.
8. Genocid u BiH prezentiran Kanađanima i Kanadskim univerzitetima.
9. UÄešÄ‡e u projekatu izgradnje spomen obilježje žrtvama Genocida u Srebrenici u kanadskom gradu Windsoru.
10. Iniciranje projekta kojim je Kanadska vlada podržala obilježavanje Svijetskog dana bijelih traka u Kanadi.
11. Angažovanje u procesu u kome je Kanadska vlada izrazila žaljenje i izvinjenje za nabavku vojnih meta za obuku pod diskriminirajuÄim imenom Bosanski Äovjek.
12. Dan nezavisnosti BiH, Dan državnosti BiH, Svijetski dan bijelih traka i 11 juli Dan genocida u Srebrenici se u nekoliko gradova Kanade redovno obilježavaju.
13. Ostvario saradnju sa brojnim znaÄajnim ustanovama i institucijama u cijelom svijetu koje se bave istraživanjem holokausta i genocida.
Osmrtnicama ba
Vijesti: