Svakom Äovjeku je dato da traži svoju istinu
Osvrt na Roman Pokošeni cvijetovi Krajine, Muhamda Mahmutovića
MeÄ‘u Bošnjacima je sazrelo vrijeme za suoÄenje s vlastitim zabludama.
U ime zajedniÄke budućnosti, što je Bosna i Hercegovina, kojoj su mnogi Äesto radili, rade i radiće o glavi, Bošnjaci moraju istjerati unutrašnje zlo, mržnju i zavist.
Ima li šta gore od toga da brat puca na brata.
Ne može se sakriti istina da su u Krajini neki nanijeli bol i patnju svojoj rođenoj braći.
Šta bismo sada voljeli Äuti: o bratskom pomirenju ili o bratskoj osveti?
Ma koliko osjećali potrebu za pravdom, sve nas raduje bratsko pomirenje kao izraz mudrosti i hrabrosti Krajšnika.
Zloba i zavist su stari koliko i ljudski rod.
U Krajini, ljutoj i prkosnoj, zadrtoj i nepokorenoj, krvavoj, krajini gdje je rat oduvjek znaÄio život, krajini gdje se tvrdokornost slavila kao vrlina, nema drugog puta od iskrenog pomirenja.
Bošnjaci ne mogu opravdati svoju unutrašnju mržnju, podjele, zavisti. Bošnjacima treba milost i opraštanje prema svome bratu.