Zelim da vam malo vise predstavim prof. Ramica
Profesor Emir Ramić je ime koje asocira sa neumornom borbom za istinu i pravdu na podruÄju Sjeverne Amerike i šire. Ramić, žrtva genocidne ideologije u rodnom Prijedoru, žrtva je i danas produžene ruke te iste ideologije na podruÄju Kanade. Svojim nesebiÄnim i herojskim zalaganjem za bolju Bosnu i Hercegovinu Ramić predstavlja sinonim otpornosti i patriotizma u najizvornijem znaÄenju te rijeÄi. Premalo je prostora da bismo naveli sve njegove zasluge i sve njegove pobjede, ali Äemo posvetiti pažnju njegovom neizmjernom doprinosu da se Kanada, kao najveÄa zapadna država, pridruži listi zemalja koje su u svom parlamentu usvojili dokument koji priznaje da je u Srebrenici poÄinjen Äin genocida. Iako su se mnogi odupirali prolasku takvog dokumenta, i iako su mnogi pokušali sabotirati ovaj projekat ili u najmanju ruku umanjiti njegov znaÄaj izbacivanjem rijeÄi genocid iz Rezolucije, Ramić nije pristao ni na jednu drugu opciju osim one koja jasno i glasno objašnjava ko je poÄinio, šta je poÄinio i kome je poÄinjeno to gnusno djelo, te ga nazvao pravim imenom: genocid. U posljednjih deset godina Ramic se svim svojim snagama zalagao za ideju usvajanja rezolucije o genocidu u Srebrenci u Kandskom parlamentu i ta ideja je konacno urodila plodom 19. oktobra 2010. Sada, pod Ramićevim budnim okom se radi na usvajanju zakona koji će oficijelno proglasiti Dan Sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici u Kanadi, a takoÄ‘er i na postavljanju spomen obilježja žrtvama SrebreniÄkog Genocida u gradu Windsoru. ÄŒlan Kandskog parlmanta Brian Masse je iz Windsora i on je na Ramićev zahtjev iznio Rezuluciju u Kandskom parlamentu. Pored navedene rezolucije kratko Äemo nabrojati i druge aktivnosti profesora Ramića: bosanski jezik priznat u Kanadi kao jezik svijetske baštine, narodno ime Bošnjak se upotrebljava u kanadskim politiÄkim i statistiÄkim dokumentima, organizovan je Klub prijatelja Bosne i Hercegovine u Kanadskom parlamentu, postavljena stalna izložba o genocidu u Srebrenici i BiH u Kanadskom muzeju za ljudska prava, sprijećene aktivnosti negatora genocida u Bosni i Hercegovini; Luisa Mekenzia, Darka Trifunovića, SrÄ‘e Trifkovića, Majkl Parenti i drugi.
Nijaz Braco Kapetanovic
Osmrtnice