Kratka historija Bošnjaka u Kanadi – Monografija džemata Bošnjačka islamska zajednica Gazi Husrev-Beg, Toronto

Kratka historija Bošnjaka u Kanadi – Monografija džemata Bošnjačka islamska zajednica Gazi Husrev-Beg, Toronto

Autor: Tajib Pašanbegović

Recenzija

Profesor Emir Ramić

Vjersko, narodno, patriotsko sazrijevanje kanadskih Bošnjaka promišlja Tajib Pašanbegović u svojoj knjizi Kratka historija Bošnjaka u Kanadi – Monografija džemata Bošnjačka islamska zajednica Gazi Husrev-Beg, Toronto

Ako bi se htjelo ukratko sažeti osnovne karakteristike života, rada i uspjeha kanadskih Bošnjaka onda bi se moglo reći da su  Bošnjaci u Kanadi "probili led", počeli se kućiti, stjecati dobra, graditi svoje džamije i narodne institucije. Bilo je to razdoblje, padova I uspjeha, vjerskog, narodnog, patriotskog povezivanja, vrijeme političkog naboja i sazrijevanja, vrijeme proboja u poslovni, društveni, kulturni, naučni i politički život Kanade, ali i vrijeme gradnje mostova izmeÄ‘u KanaÄ‘ana i Bošnjaka, Kanade i Bosne i Hercegovine.

Zahvaljujući bošnjačkim islamskim centrima - džematima, te institucijama Glavnog imama bošnjačke dijaspore za Kanadu i Koordinacionog tijela bošnjačkih džemata u Kanadi, kanadski Bošnjaci izgraÄ‘uju svijest o islamu kao najsigurnijoj brani njihove potencijalne asimilacije u kanadski “Kulturni mozaik”. Istovremeno se kod njih izgraÄ‘uje svijest o islamu kao najširem i najdubljem obliku različitsti od drugih. Zato kanadski Bošnjaci u samom početku, svoje narodne i patriotske potrebe izražavaju kroz vjerske institucije. Kod kanadskih Bošnjaka se putem navedenih institucija razvija i svijest o islamu kao vjeri razbora i zdravog razuma jer ona zagovara ljudsku slobodu. Putem bošnjačkih islamskih zajednica, kanadski Bošnjaci postaju svijesni značaja islama kao neuništive, bitne jezgre bošnjačkog narodnog biča, kao usmjeravajuće snage u procesu prihvatanja – integracija, pozitivnih vrijednosti kanadskog Kulturnog mozaika. Islam kao jezgro bošnjačke bitnosti i bitisanosti nije oprečan kanadskom društvenom sistemu, oličenom u Kulturnom mozaiku. Kanadskim Bošnjacima nisu nikakvo strano tijelo u kanadskom društvenom sistemu, već njegov bitni, razvojni, organski, konstruktivni dio, Zbog toga Tajib Pašanbegović istovremeno sa otporom prema asimilaciji u svojoj veoma važnoj monografiji priziva potrebu integracije u kanadski društveni sistem, prihvatanjem svih onih vrjednosti koje nisu u suprotnosti sa islamom i bošnjačkom tradicijom.

Narodna i patriotska svijest kanadskih Bošnjaka, koja je očuvana zahvaljujući bošnjačkim islamskim centrima, jasnije se artikulira sa formiranjem Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, ogranak za Kanadu i Instituta za istraživanje genocida, Kanada. Kongres nije govorio u ime svih kanadskih Bošnjaka, ali  se trudio da sve što radi odgovara interesima Bošnjaka u Kanadi i interesima Kanade i Bosne i Hercegovine. Kroz uspješne akcije priznavanja bosanskog jezika i narodnog imena Bošnjak u Kanadi, Kongres počinje proces narodnog, državotvornog sazrijevanj kanadskih Bošnjaka. Za Kongres Bošnjaštvo je više od regionalnog osječaja, više od geografskog pojma, više od kulturno-historijske posebnosti, mada u sebi ovo sve obuhvata. Bošnjaštvo je stvarna i jedina narodna identifikacija, temeljna i najvrijednija karakteristika Bosne i Hercegovine, nedjeljive povijesne i političke državne cjeline. Bošnjaci su svoj narodni položaj uvijek razumjevali u dijalektičkom odnosu s bosanskohercegovačkom posredovanošÄu. U najtežim momentima za vlastitu opstojnost, Bošnjaci  ne napuštaju  ideju Bosne i Bosanski duh, kao multidimenzionalne višesložne vjerske, kulturne, narodne, i civilizacijske zajednice. Tajib Pašanbegović pravilno istiće osnovne bošnjačke vrijednosti islam, bošnjaštvo, bosanski jezik, Bosna i Hercegovina. Konstatujući da poslije agresije i genocida Bošnjaci još nemaju analizu narodnog stanja, te da nisu unutar sebe demokratizovani prema zapadnim načelima, niti moralno ustrojeni prema islamskim načelima, te da opstoje na načelu odanosti pojedincima, bez razvijenog timskog rada, Tajib zagovara potrebu transformacije, jedinstva i reorganizacije bošnjačkih inistitucija i organizacija, timski rad, uključivanje omladine, žena, intelektualaca i poslovnih ljudi u rad bošnjačkih institucija.

Bez svijesti o pripadnosti bošnjačkom narodu svaki pojedinac po dolasku u kanadski „Kulturni mozaik” nalazi se pred iskušenjem gubitka svoga identiteta što ima višestruke negativne ljudske i egzistencijalne reperkusije. Ova monografija je najbolji ambasador dometa i dostignuća kanadskih Bošnjaka. Ona promoviše istinu o bošnjačkim i bosansskohercegovačkim vrijednostima koje obugačuju kanadski društveni sistem.

Sloboda kanadskog društva omogučuju jedno novo bošnjačko definiranje. Pred kanadskim Bošnjacima je novo samoodreÄ‘enje, vlastita narodna demokratizacija, individualna inicijativa, povezivanje intelektualnih vrijednosti. Svijest o islamskoj i narodnoj posebnosti, Bošnjake treba motivirati da se udruže i izgrade efikasnije institucije koje će čuvati i jačati njihove zajedničke vrijednosti, poruka je ove izuzetno važne monografije koju preporučujem za štampanje, ali i za posjedovanje unutar svakog bošnjačkog domačinstva u Kanadi i šire, koja će služiti kao putokaz sljedećim generacijama kanadskih i drugih Bošnjaka u njihovim aktivnostima za odbranu i jačanje svih komponenti bošnjačkog narodnog bića.

U Hamiltonu, Kanada, 15. 04. 2013

Profesor Emir Ramić