Recenzija za knjigu
Recenzija za knjigu "Bosanski dan D ili SluÄaj DobrovoljaÄka", autora Avde Huseinovića
Najnovija knjiga jednog od najistaknutijih bosanskohercegovaÄkih autora Avde Huseinovića "Bosanski dan D ili SluÄaj DobrovoljaÄka" predstavlja vjerovatno najznaÄajniji nauÄno fundiran dokument o ovoj temi u historiji savremene Bosne i Hercegovine. Jedinstvena je to knjiga, koncentrisana na istraživanje sluÄaja DobrovoljaÄka, utemeljena na rigoroznoj primjeni nauÄno istraživaÄke metodologije i realizirana uz beskompromisno poštovanje zahtjeva faktografske dokumentacije svake sekvence sluÄaja DobrovoljaÄka. Sa priloženim spiskom nauÄno istraživaÄkih podataka, prikupljenim uz nadljudske napore i ogromne rizike autora, ova knjiga je bez presedana u praksi bosanskohercegovaÄke nauke. Istraživanja sabrana u ovoj monumentalnoj studiji i izložena na preko 350 stranica, Äine od nje djelo epohalnog znaÄaja, nezaobilaznu nauÄnu referencu i politiÄki argument najveće važnosti za budućnost Bosne i Hercegovine i svih njenih graÄ‘ana. Ova kapitalna knjiga predstavlja rezultat višedecenijskog i sistematskog nauÄno-istraživaÄkog rada Avde Huseinovića, koji se afirmisano kao vodeći istraživaÄ i autor poznat po izuzetno krupnim rezultatima u podruÄju istraživanja zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unardonog prava. Njegov neumorni rad do sada je već krunisanim djelima koja po svojoj važnosti spadaju u sam vrh nauÄne, posebno filmske misli i relevantnosti.
Knjiga "Bosanski dan D ili SluÄaj DobrovoljaÄka" napisana sa ciljem širenja istine o agresiji na meÄ‘unarodno priznatu državu Bosnu i Hercegovinu i zloÄinu genocida nad Bošnjacima nosi dvije znamenitosti: prvo, knjiga je kapitalno svjedoÄanstvo o drugom maju 1992. kao jednom od najsudbonosnijih dana za opstanak i postojanje Bosne i Hercegovine, te kao takav mora biti zabilježen u historiji; drugo, knjiga je paradigma koja ukazuje kako je moguće o zloÄinu saÄiniti svjedoÄanstvo koje će istovremeno biti i vrijedan dokument i Äitljivo štivo, što bi morala biti stilistiÄka karateristika svih tekstova namijenjenih memorisanju velikosrpskih zloÄina. Zato knjiga Avde Huseinovića kao dokumentovan prilog kulturi sjećanja ima veliku historijsko-dokumentarnu i pravno-viktimološku vrijednost za dokazivanje istine o sluÄaju DobrovoljaÄka, jer objektivno i trezveno svjedoći o tom sluÄaju. Knjiga je dragocjeni zbornik vrijednih, izvornih svjedoÄenja, koja rjeÄito govore o težini ljudske drame koja se tog datuma odigravala pred oÄima meÄ‘unarodne zajednice u Sarajevu.
Opsada grada Sarajeva, kao i agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocid nad Bošnjacima, Äine suštinu zajedniÄkog zloÄinaÄkog poduhvata Srbije i Crne Gore, odnosno Savezne republike Jugoslavije, njenih državnih, vojnih i policijskih rukovodstava, te petokolonaša, kolaboracionista i plaćenika iz Bosne i Hercegovine i drugih zemalja. Namjera tog zloÄinaÄkog Äina imala je za cilj osvajanje, podjelu i uništenje Republike Bosne i Hercegovine kao države i uništenje Bošnjaka, nacionalne, etniÄke i vjerske grupe kao takve. Svi relevantni izvori potvrÄ‘uju da je prije izvoÄ‘enja agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i izvršenja genocida nad Bošnjacima postojala dobro osmišljena namjera za izvršenje tih i drugih oblika zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava.
Jedan od "strateških ciljeva srpskog naroda" bila je podjela Sarajeva na "srpski i muslimanski", a potom uspostavljanje na oba dijela "efektivne državne vlasti" (velikosrpske države). Naime, "Skupština srpskog naroda Bosne i Hercegovine" je, u skladu s naredbama rukovodstva Velikosrpskog pokreta, tajnim dogovorom izmeÄ‘u Miloševića i TuÄ‘mana o podjeli i uništenju Bosne i Hercegovine (26. mart 1991) i sporazumom o razganiÄenju teritorija izmeÄ‘u Radovana Karadžića i Mate Bobana ( u Gracu, krajem aprila, odnosno 6. maja 1992), 12. maja 1992, na 16. zasjedanju u Banjoj Luci, donijela (na zatvorenoj sjednici) Odluku o strateškim ciljevima srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. Tada je taj kolaboracionistiÄki organ velikosrpskog agresora otvoreno objavio zloÄinaÄke planove o zauzimanju Bosne i Hercegovine i posebno Sarajeva. Pošto je plan JNA o brzom zauzimanju Srajeva već na samom poÄetku doživio vojni neuspjeh, rukovodstvo JNA odluÄilo je poduzeti odluÄujući udar na zauzimanju i ovladavanju državnih institucija Republike Bosne i Hercegovine. Nakon žestoke artiljerijske vatre po Sarajevu, 2. maja 1992, kada su ubijeni i ranjeni brojni civili, ukljuÄujući i djecu, žene i starce, i uništeni mnogi civilni objekti, jedinice JNA s tenkovima i oklopnim transporterima iz više pravaca nastojale su da zauzmu zgradu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kako bi osvojile zgradu i paralisale rad najvišeg državnog organa. Nakon žestokih uliÄnih borbi, jedinice Teritorijalne odbrane Republike Bosne i Hercegovine zaustavile su napad agresora.
Djelo onih koji su saÄuvali Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu moralo bi se u historijskom smislu ne samo formalno obilježavati, već mu dati trajna, posebno nauÄno istraživaÄka obilježja, što Avdo Huseinović kontinuirano radi u svojoj novoj knjizi. Dok onaj koji je uništavao biće Sarajevo grada, danas sebe želi prikazati kao žrtvu, gospodin Avdo Huseinović svojim znaÄajnim radom neće dozvoliti da ono što je zloÄinac uradio bude historijski izbrisano.
U ovoj knjizi imamo rijetko viÄ‘en svijet briljantne logike, precizne definicije, praktiÄnog i uÄinkovitog promišljanja stvarnosti. U Avdinom intelektualizmu možemo pronaći paradigmu stradanja Bošnjaka. To umijeće lobiranja, opÄinjavanja, plasiranja svojih stavova, upravo je momenat koji je nedostajao Bošnjacima u pogledu saopÄavanja istine o genocidu. Avdo je to bogatstvo nosio sobom, i zbog toga se istina o genocidu u Bosni i Hercegovini, uprkos blokadi, ipak probila do javnosti. Pored primjerne moralne i patriotske veliÄine, u ovoj se knjizi moze spoznati i funkcionalna dimenzija briljantnog uma. Ovo djelo je zbir umjetniÄkog stvaralaštva i važnog historijskog dokumenta jednog odvažnog Bošnjaka, koji za sljedeće generacije isprića zapisanu istinu o važnom datumu svih Bošnjaka, ideje Bosne i bosanskog duha, Bosne i Hercegovine. Zato je Avdina knjiga trajno svjedoÄanstvo istine o sluÄaju DobrovoljaÄka. Ona je amanet mlaÄ‘ima da nikad ne zaborave istinu, niti prestanu biti ponosni sinovi i kćeri svoje zemlje Bosne i Hercegovine, već da se bore za njezinu bolju budućnost. Buduće generacije trebaju se pobrinuti da realiziju ovu poruku autora.
A poruka autora će se najbolje realizovati ako agresorsko genocidne metode ne budu prihvaćene kao osnov budućnosti novih generacija. U cilju zaštite žrtve od agresorsko genocidnih zloÄina i u cilju kažnjavanja zloÄina i zloÄinaca, djela zloÄina i zloÄince treba tretirati u domenu prava, pravde i istine. Ne smije se dopustiti da žrtva bude izigrana tako što će pravni domen rješavanja problema biti napušten.
CiniÄna podvala žrtvi agresije, Republici Bosni i Hercegovini, punupravnoj clanici UN, dogodila se strateškim preusmjeravanjem rješavanja njenog problema – vršenja internacionalno pravno jasno definiranih i dokumentiranih zloÄina nad njom – iz domena prava u domene debata i humanitarnih djela. A u meÄ‘uvremenu, nesankcionirani od strane lokalnog i internacionalnog pravnog poretka, su se odigravali, a i dalje se odigravaju procesi koji imaju formu agresije i produženog genocida nad graÄ‘anima Bosne i Hercegovine i dovoÄ‘enja države Älanice UN do konaÄnog uništenja. U toj podvali uÄestvuju domaći i strani politiÄari koji tu žrtvu navodno, prema vlastitim rijeÄima, ali ne i djelima, predstavljaju. Pravo je u Bosni i Hercegovini osnov politike u rješavanju problema.
Zbog svega navedenog toplo preporuÄujem štampanje ove važne knjige koja će biti od velike koristi istraživaÄima nauke o genocidu, prijateljima istine i pravde, borcima za zaštitu ljudskih prava i sloboda i svim drugim ljudima i ženama dobre volje željnih znanja.
Dr. Emr Ramić
Direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada
Hamilton, 26. 12. 2016.
Osmrtnice