Romana “Biseri Bosansko-DubiÄke sehare” dubiÄke spisateljice Diliste MeÄ‘edović
DubiÄki duh i Ideja Bosne u romanu Diliste MeÄ‘edović - istinsko dubiÄko, bosansko blago.
Roman “Biseri Bosansko-DubiÄke sehare”, prvo književno djelo poznate dubiÄanke Diliste MeÄ‘edović je veliki doprinos afirmaciji dubiÄke, pa samim tim i bosanske kulture, posebno književnosti. U cijelom svom trajanju Bosanska Dubica je religijski i nacionalno pluralni grad. Takvoj njenoj pluralnosti doprinosile su razliÄite nacije i religije odražene u jednom jeziku i razliÄitim iskustvima s njime. Sjećajući se na dobra, stara vremena i na jedan lijep suživot, Dilista MeÄ‘edović je postala ambasador, Bosanske Dubice, pa samim tim i Ideje Bosne i Bosanskog duha. ÄŒitajući rukopis romana potvrdio sam svoju konstataciju da su Bosnu i Hercegovinu mnogi pokušali uništiti, posebno u posljednjoj agresiji devedesetih godina prošlog vijeka, ali u tome nisu uspjeli zbog Äega se ne smije u miru podleći pritiscima i dozvoliti da se univerzalne vrijednosti za koje su mnogi dali živote uništavaju. U posljednjem ratu protiv Bosne i Hercegovine kulturna javnost svijeta bila je ponovno pred dramom potpunog osporavanja bosanske kulture i njene oÄite neosporivosti.
U takvim okolnostima dogodio se moj susret s romanom “Biseri Bosansko-DubiÄke sehare”. Kada kažem “mojË®, želim samo naglasiti da o tome mogu pouzdano govoriti, iako je rijeÄ o susretu stotina DubiÄanaca s Dilistinim intelektualnim prodorima u dubiÄku bitisanost kao integralni dio bosanske kulture. A ti prodori su zaÄudna i uzbudljiva sinteza etiÄkih i estetskih vidika kulture dubiÄkog, odnosno bosanskog trajanja.
Za razliku od svojih susjeda Bosna i Hercegovina je imala najdublju slobodu zahvaljujući bosanskom uzorku, sažetom u Univerzumu bosanskog kosmopolitizma, koji je daleko iznad površinskog multikulturalizma. Zato je teško zamiliti Ideju Evrope poslije zloÄina agresije i genocida na Ideju Bosne i Bosanski duh, zloÄina koji su dubinu bosanske slobode idiliÄnog življenja sveli na kulturni prezir bosanske trovrsnoti sa potpunom disolucijom bosanskog društva u kome žrtva i dalje nije došla do istine i pravde. Zahvaljujući snazi bosanskog duha koji se suprostavio barbarizmu i odbranio najviše civilizacijske vrijednosti, Bosna i Hercegovina ostaje posebno mjesto vjeÄite borbe za samoodržanje, kako vlastitog identiteta, tako i gole ljudske egzistencije. Zato da Bosna i Hercegovina nebi šutke pala, da bi bila tu i postojana, da nas doÄeka iza ugla, Dilista nas vraća u stara dobra vremena, vraća nas u komšiluk dubiÄke, bosanske mahala koji je prepoznao i oÄuvao bosanskog Äovjeka, bosansku ženu bosansko dijete.
OsloboÄ‘enje od ideologijski konstruiranih slika o drugome tiÄe se svih ljudi, pa je predstavljanje kulturnih sadržaja jednog naroda u kulturi drugog, naÄin graÄ‘enja mostova meÄ‘u pojedincima i kulturama u koje su oni ukljuÄeni. Usvojili se estetski kriterij u odnosu prema kulturi nekog naroda, to nije i ne može biti jamstvo etiÄkog svjedoÄenja o njemu.
Nakon posljednjeg rata protiv Bosne i Hercegovine više stotina hiljada njenih graÄ‘ana iseljeno je širom svijeta. Za mnoge od njih ovaj roman je dragocjena potvrda njihovog kulturnog identiteta i mogućnosti njegovog života s njima u novome svijetu. Roman “Biseri Bosansko-DubiÄke sehare” je simbol otkrivanja Bosanske Dubice i sebi i svijetu. To je najvažnija i najljepša dubiÄka knjiga. Roman “Biseri Bosansko-DubiÄke sehare” nastao je u modernom dobu, dobu kojeg su s dubokom dubiÄkom prošlošÄ‡u povezivali jezik, znaÄenja i simboli. Osjećanja da je dubiÄka gradska pluralnost dragocjen polog u Bosni i Hercegovini nisu mogle predstaviti moderne ideologije. Ne samo da nisu mogle, već su stajale neprijateljski nakostriješene protiv tog raskošnog kozmosa razliÄitosti. To osjećanje je svoj potpuni izraz našlo u zaÄudnom i ushićujućem književnom govoru mnoštva oživjelih glasova i likova knjige “Biseri Bosansko-DubiÄke sehare”
Snaga pisanja Diliste MeÄ‘edović je upravo u gotovo potpunoj sintezi tih kulturnih sadržaja kojima su premošÄ‡ena stoljeća. Tajne jezika u polifoniji govora "Biseri Bosansko-DubiÄke sehare” izazovne su i dubiÄkom, odnosno bosanskom Äitatelju. I ona se otkriva u tome književnom govoru, njena osjećanja dobivaju žive glasove. U njima su gotovo sve strepnje i oÄekivanja dubiÄkog Äovjeka, žene, dijeteta.
Svoju osobenu viziju Bosanske Dubice sa svojim sopstvenim duhom i kulturom doživljavanja koja se iskazuju u dubiÄkom mentalitetu i ljudskoj prirodi, Dilista otkriva vlastitom interpretacijom dogaÄ‘aja koji su Äinili njen dubiÄki život. Radi se o potpuno autohtonom i potpuno specifiÄnom i samosvjesnom života grada kao znaka dubiÄke i bosanske pripadnosti. ÄŒudna je zemlja Bosna i u njoj Bosanska Dubica. Taj prekrasni roman koji će, ubjeÄ‘en sam u to, biti primljen svugdje gdje se pojavi je polazište, prva crta, proboj u sferi razotkrivanja dubiÄke i bosanske istine. Ovo djelo ima za bosansku literaturu veoma veliki znaÄaj. Ono je literarna vizija dubiÄke autentiÄne bosanske povijesti. Njegova vrijednost sastoji se u tome što je ta povijest kao ljudski život, kao ljudski doživljaj i sudbina, lišen svega spoljašnjeg, svakog historizma, svake mitologije, svake nacionalne, religiozne, regionalne i druge naslage i interpretacije. On se tu otkriva neposredno u noći svoje ljudske kompletne istine i po toj istini postaje on isto tako neposredno univerzalan, ljudski život i sudbina uopće. Dilista donosi priÄu o dubiÄkim likovima bez razlike u svojoj povijesnoj istini, kao vjeÄni paćenici i borci, kao so u kruh dubiÄke zemlje, teški, robusni i ujedno osjetljivi i mehki, naivni i ujedno lukavi, bogati i siromašni, vjeÄni strastvenici i uvijek kod svoje kuće u svojoj surovoj zemlji. ÄŒudni ljudi podsmješljivi i ironiÄni prema svakom živom, prema svakoj i najvećoj veliÄini, ali ipak najviše prema sebi samima, pjesnici bez mita i mitomanije, nježni realisti, puritanci a strastveni. Takvi ljudi, koji se nižu iz generacije u generaciju, a samo ih Bosanska Dubica, odnosno Bosna veže kao niz, ÄvršÄ‡e od bilo kakvih mitskih, vjerskih, roÄ‘aÄkih ili drugih veza, su ljudi dubiÄke, bosanske zemlje, njena najveća i najpotpunija istina. Po svemu ovome Dilistino djelo je prvorazredni dogaÄ‘aj bosanske literarne povijesti, i po mome mišljenju, djelo u kome ova povijest konaÄno dobiva svoju autentiÄnu umjetniÄku viziju i interpretaciju.
Dilistina knjiga je veliki doprinos nesalomljivosti povijesnog duha Bosanske Dubice, odnosno Bosne i Hercegovine. Ova knjiga je kulturni - književni dokaz trajnosti povijesne države Bosne i Hercegovine i u njoj grada Bosanske Dubice. Svojim istinitim komšijskim priÄama iz bosanskodubiÄke mahale, Dilista smješta mali, ali znaÄajni grad Bosansku Dubicu u bosanskohercegovaÄku bitnost i bitisanost, oliÄenu u povijesnoj Ideji Bosne i povijesnom Bosanskom duhu.
Na taj povijesni komad planete Zemlje što se Bosanska Dubica zove udarali su mnogi, ali nikada nisu i neće uništiti trajnu baštinu – bosansku zemlju, bosanskog Äovjeka, bosansku ženu, bosansku djecu i bosansku civilizaciju, koji su branik odbrane Ideje Bosne i Bosanskog duha kroz bosanski komšiluk i bosansku mahalu.
Bosna i Hercegovina je ostala kroz dugu svoju povijest, jedina koja je uvijek bila i cjelovita kao teritorij i jedinstvena kao historijsko trajanje. Bosna i Hercegovina je uvijek uspjevala probuditi zakljuÄane potencijale. Te velike potencijale budi i Dilsta MeÄ‘edović kroz svoju priÄu. Zato da Bosna i Hercegovina ne bi šutke pala, da bi bila tu i postojana, da nas doÄeka iza ugla, bosanski komšiluk i bosanska mahala se moraju vratiti svojoj Bosni i Hercegovini moraju pobjediti kao najvažniji uslovi pobjede povijesne Ideje Bosne i Bosanskog duha.
Imajući u vidu sve navedeno najtoplije preporuÄujem štampanje ove znaÄajne knjige koja će svojim Äitaocima svjedoÄiti Ideju Bosne i Bosanski duh kroz bosanskodubiÄku mahalu i komšiluk. Autoru želim još mnogo sliÄnih djela.
U Hamiltonu, Kanada, 5. august 2019.
Akademik Dr. Emir Ramić