Recenzije
Ferid Muhic
Pogovor
Zna?aj globalne edukacije o Genocidu u Srebrenici
Sje?anje je naš brod u morima u kojima se ponavljaju historijske oluje
Institut za izu?avanje genocida Kanada ovim „Udžbenikom o Srebrenici“ otvara dugoro?nu stratešku misiju nastojanja da lekcije o Srebrenici, kao i lekcije o Holokaustu, zauzmu mjesto u globalnoj kulturi sje?anja, kao neizostavna poruka ?ovje?anstvu. Kultura mira proizilazi iz kulture sje?anja na tragi?ne stranice ljudske povijesti, i otud sje?anje na Genocid u Srebrenici, u globalnim razmjerama, predstavlja takvu lekciju. Ova smjernica proizilazi iz Rezolucije o Srebrenici, koju je usvojila Generalna skupština UN-a, 23. maja 2024. godine, kao obavezu trajne edukacije, a što podrazumijeva razli?ite kreativne i medijalne modalitete, odnosno žanrove, kojima se istina o Genocdu u Srebrenici prenosi kroz vrijeme, ka budu?im generacijama.
„Udžbenik o Srebrenici“ je osnovni informativni model koji želimo plasirati prema edukativnim platformama u Svijetu, po?ev od država koje su dale najsnažniju podršku usvajanju rezolucija o Srebrenici, u doma?im i me?unarodnim razmjerama. Tu prije svega mislmo na Kanadu, Sjedinjene Ameri?ke Države i zemlje Evropske Unije. Uz prijateljsku podršku, Institut za izu?avanje genocida Kanada ?e imati proaktivan odnos u implementaciji zaklju?aka Rezolucije o genocidu u Srebrenici.
Šta to zna?i?
Prvo treba razumjeti zna?aj i perspektive pojma „globalne edukacije“. Šta možemo i šta želimo posti?i u nastojanju da zaklju?ci iz Rezolucije o Srebrenici dobiju globalni karakter?
Ako je Generalna skupština UN-a obavezala „sve države ?lanice, organizacije sistema Ujedinjenih naroda, druge me?unarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uklju?uju?i nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne sudionike“ da „u znak sje?anja i po?ast žrtvama genocida 1995. godine u Srebrenici“, ustanove „odgovaraju?u edukaciju i aktivnosti podizanja svijesti javnosti“ – to zna?i da imamo otvorena vrata ka plasiranju razli?itih medijalnih sadržaja i platformi kulture sje?anja. Ne možemo o?ekivati da ?e prozvani i obavezani subjekti osmišljavati te trustove sje?anja. Od njih možemo o?ekivati prijateljsku naklonost da u svojim sredinama, i pod svojim ingerencijama, preuzmu sadržaje koje ima treba ponuditi, u formi udžbenika, dokumentarnih knjiga i filmova, izložbi, manifestacija, pa do umjetni?kih djela. A na nama, koji smo programski orijentirani da, prije svega, njegujemo kulturu sje?anja na genocid nad Bošnjacma, i na posljedice agresije, na nama je da osmislimo edukativne modalitete koji ?e prenositi znanje o Genocidu u Srebrenici.
Kojim putem dalje?
Prošlo je 30 godina od Genocida u Srebrenici, usvojene su brojne rezolucije u parlamentima pretežno zapadnih zemalja, a kruna je Rezolucija Generalne skupštine UN-a od 23. maja 2024. godine – me?utim, politi?ki i akademski refleksi u Bosni i Hercegovini nisu pratili dinamiku me?unarodnog tretmana Srebrenice. To donekle može biti razumljivo s obzirom da prirodu dejtonskog ure?enja i recidive genocidnog plana. Organizirano je nekoliko imponzantnih me?unardnih konferencija o Srebrenici, doga?aju se izložbe, predavanja, okrugli stolovi, ali, nije izgra?en fundamentalni edukativni oslonac za sve što bi trebalo nadgraditi u strategiji o kojoj govorimo. Znamo za problem sa udžbenicima historije u BiH, koji stidljivo tretiraju pojmove agresije na RBiH i Genocida u Srebrenici. No, zar fakulteti društvenih nauka, koji bi morali biti rasadnik proaktivnog, krativnog odnosa u podsticanju globalne edukacije o Genocidu u Srebrenici, nisu dosad mogli ustanoviti studijske ili fakultativne grupe koje bi se bavile Srebrenicom? Opet kažemo, ne možemo o?ekivati od zemalja koje su podržale Rezoluciju o Srrebrencu da one ustanove bazu podsticaja. One mogu prihvatiti i afirmirati ponu?eni materijal. Ali, naše katedre humanisti?kih nauka, posebno katedre za historiju i politi?ke nauke, a možda i neki umjetni?ki fakulteti, trebaju ustanovljavati studijske grupe koje ?e se baviti Srebrenicom. Pojednostavljeno, onako kako pomorske zemlje imaju fakultete brodogradnje i pomorstva – jer ih se to ti?e – tako i naša zemlja mora imati trajan strateški odnos prema Genocidu u Srebrenici – jer nas se ti?e i u sadašnjosti, i u budu?nosti. Sje?anje je naš brod u morima u kojima se ponavljaju historijske oluje.
A zašto nas se ti?e?
Postoje najmanje dva fundamentalna faktora zbog kojih smo egzistencjalno usmjereni na pam?enje i opomenu koja proizilazi iz politi?kog i moralnog kompasa Srebrenice.
Prvo, društvo i narod kojega se ti?e, a koji nije u stanju da ponese potencijal me?unarodnog tretmana Srebrenice, i da ga uvaži u svome moralnom, društvenom i politi?kom bi?u -suo?ava se sa problemom. U edukativnim programima, prvenstveno, ali i u društvenoj dinamici, sve do porodi?ne kulture, Genocid u Srebrenici mora biti aktivno prožet kroz op?u kulturu i duhovnost. Nezamislivo je da taj pojam bošnja?kog neprebola i me?unarodnog suosje?anja u bolu – živi odvojeno od svake pore narodnog i društvenog bi?a. Srebrenica od 11. jula do 11. jula nije odgovor, Srebrenica u svakodnevnici, jeste odgovor: kao i Holokaust kod Jevreja.
Drugo, kroz brojne me?unarodne dokumente akcentira se svijest o odgovornosti snaga UN-a za genocid u „sigurnoj zoni UN“, pa globalna dimenzija kulture sje?anja ima i neku vrstu traženja oprosta ili iskupljenja. Bošnja?ki narod je globalno prepoznat kao žrtva genocida, a velikosrpska ideologija kao faktor genocida. U odnosu na sklonost historije na Zapadnom Balkanu da ponavlja svoje tragi?ne lekcije, odnosno, na sklonost ili usud naroda da ih zaboravlja - dinamika sje?anja na Genocid u Srebrenici name?e se kao zalog trajne sigurnosti. Svijet koji je jednom ve? dozvolio Genocid u Srebrenici, genocid nad Bošnjacima, i zato se pokajao, kao trajnu satisfakciju narodu žrtve može ponuditi sigurnost i prosperitet. Na neki na?in me?unarodna zajednica je to ve? poru?ila, a na nama je da ispravno pro?itamo i afirmiramo ovaj sigurnosni aspekt koji proizilazi iz globalne edukacije o Genocdu u Srebrenici.
„Udžbenik o Srebrenici“ u izdanju Instituta za izu?avanje genocida Kanakada jedan je od važnijih iskoraka u razvojnoj stragegji kulture sje?anja.
Vijesti: