Esad Durakovic

Akademik Esad Durakovi?

Filozofski fakultet

Univerzitet u Sarajevu

RECENZIJA KNJIGE UDŽBENIK O SREBRENICI

Povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, Institut za istraživanje genocida Kanada priredio je knjigu Udžbenik o Srebrenici. Autor je direktor Instituta, akademik Emir Rami? sa ?lanovima Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida.

U godini kada se obilježava 30 godina genocida u Srebrenici i kada Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) obilježava 15 godina rada objavljuje se kapitalno izdanje ovog Instituta na koje je javnost ?ekala bezmalo 30 godina, a to je: Udžbenik o Srebrenici. Doduše, valja re?i da je Udžbenik o Srebreniciobjavljen prije deset ili dvadeset godina ne bi danas bio kompletan, uklju?uju?i sve one relevantne pravosudne, institucionalne i me?unarodne istine koje genocid u Srebrenici situiraju kao op?e mjesto u svjetskoj kulturi sje?anja. Stoga je objavljivanje Udžbenika o Srebrenici upravo u povodu 30.godišnjice tog genocidnog zlo?ina pravo mjesto i pravo vrijeme. Do sada imamo total ?injenica – zaklju?no s presudama za genocid i rezolucijama UN, koji se u budu?nosti vjerovatno ne?e bitnije dopunjavati, jer sve što je trebalo re?i, presuditi, o?itovati – ve? se dogodilo. Upravo je sad vrijeme da se saznanja o Srebrenici, o tom najve?em masovnom zlo?inu genocida u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, uobli?i u jednu knjigu koja ima cilj da bude udžbenik sastavljen od niza jezgrovitih podataka koje bi trebalo znati kada se govori o Srebrenici.  

Ovo izuzetno djelo Instituta za istraživanje genocida Kanada (IGK), kojeg sa timom saradnika uspješno vodi i u svjetskim razmjerama etablira akademik Emir Rami?,  dolazi i kao kruna rada na hiljadama dokumenata, dopisa, saop?enja, manifestacija, aktivnosti koje je u proteklih 15 godina realizirao ovaj Institut. U takva postignu?a spada naro?ito ?injenica da se genocid nad Bošnjacima izu?ava u školama u Kanadi. Iza takvog podatka i uspjeha stoje nebrojeni susreti, predavanja, dopisi, kako bi se pokrenuo mehanizam jedne velike i utjecajne države koja prihvata da Srebrenica bude dio njenog pacifisti?kog i antifašisti?kog identiteta. 

Institut je godinama tuma?io tragi?na zbivanja, vršio obimnu prijepisku, te na druge na?ine je obavljao niz drugih aktivnosti kako bi postigao da se u saveznim parlamentima SAD, Kanade, Australije, u Evropskom parlamentu i parlamentima desetak drugih država usvoje rezolucije o genocidu u Srebrenici i BiH. Sve su to postignu?a koja su prethodila ovom izdava?kompoduhvatu – da se na jednom mjestu, me?u koricama jedne knjige, objedine svi relevantni podaci koje je potrebno imati u bazi op?e kulture i znanja o genocidu u Srebrenici.

Institut za istraživanje genocida Kanada nosi isklju?ive zaslugešto se genocid nad Bošnjacima izu?ava u kanadskim školama. Nakon pet godina intenzivnog lobiranja, Kanadski parlament je jednoglasno usvojio prvu, a nešto kasnije i drugu Rezoluciju o genocidu u BiH. Pušten je u parlamentarnu proceduru Zakon o genocidu u BiH (Bill-C-533), ?ime Kanada postaje prva država u svijetu koja prava žrtava genocida u BiH, a koji žive u Kanadi, regulira državnim Zakonom. Organizirana je stalna izložbena i edukativna postavka o genocidu u BiH u Kanadskom muzeju za ljudska prava. Tu je i sudjelovanje u projektu izgradnje spomen-obilježja žrtvama genocida u Srebrenici u kanadskom gradu Windsoru, prvom takvom spomen obilježju u dijaspori. Potom, pokrenut je nau?noistraživa?ki i lobisti?ki projekt, u cilju sankcioniranja negatora genocida. I to nije sve, ali jeste dovoljno ilustrativno kako bismo uo?ili da misija Instituta za istraživanje genocida Kanada i njegovog osniva?a akademika Emira Rami?a ima viziju, djeluje strateški i postupno gradi nau?noistraživa?ku i edukativnu tvr?avu kulture sje?anja.

Nakon što je Institut za istraživanje genocida Kanada trasiraokanadsko sponzorstvo Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom je 11. juli proglašen Internacionalnim danom sje?anja na genocid u Srebrenici, a gdje se u ta?ki 7. Rezolucije „poziva sve države ?lanice, organizacije sistema Ujedinjenih naroda, druge me?unarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uklju?uju?i nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne sudionike da obilježavaju Me?unarodni dan, uklju?uju?i posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sje?anja i po?ast žrtvama genocida 1995. godine u Srebrenici, kao i odgovaraju?u edukaciju i aktivnosti podizanja svijesti javnosti“ – kao prvi logi?an korak nametnuo se projekat izrade jednog sveobuhvatnog edukativnog materijala koji bi bio jednako prijem?iv i za doma?eg i za stranog ?itatelja, ili pak u?enika/studenta, koji se prvi put susre?e sa sistemskim saznavanjem i u?enjem o Srebrenici. Kako je od Generalnog sekretara UN traženo da se  uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, uz akcentiranje „odgovaraju?e edukacije“, Institut za istraživanje genocida Kanada je prepoznao motiv i obavezu da na to odgovori  realizacijom jedne savremene forme Udžbenika o Srebrenici.

Nakon napornog i odgovornog rada, uz konsultacije najvažnijih nau?nih i publicisti?kih izvora, uklju?uju?i i zbornike radova sa nekoliko nau?nih konferencija, te uz savjetodavni angažman istaknutih autora i saradnika Instituta za istraživanje genocida Kanada, finaliziran je rad na knjizi koja je proistekla iz stavova Rezolucije o genocidu UN – da se profiliraju edukativni sadržaji kojima bi se podizala svijest u javnosti o genocidu u Srebrenici.

Udžbenik o Srebrenici je izuzetna knjiga u našoj publicistici, a i šire, koja ima misiju da bude edukativno štivo u prenošenju znanja o genocidu u Srebrenici, te je razumljivo što kroz uvodne dijelove knjige imamo temeljit pristup temi genocida o Srebrenici. Od informacija o predratnoj Srebrenici, preko podataka o kontinuitetu genocida nad Bošnjacima, kroz ovu knjigu ulazimo u 90-te i srpsko-crnogorsku agresiju na BiH, da bismo razumjeli kontekst u kome se dogodio genocid u Srebrenici. Kako nas Udžbenik o Srebrenici temeljito, akribi?no i pouzdano vodi ka centralnom dijelu doga?aja – životu pod opsadom i samom genocidu – tako nas i izvodi ka aspektima pravosudne satisfakcije, borbe protiv negacionizma, te mnoštva oblika kulture sje?anja.

Ovom knjigom smo dobili cjelovitu udžbeni?ku formu o genocidu u Srebrenici, upravo onako kako je to predvidjela Generalna skupština UN-a, Rezolucijom o genocidu u Srebrenici od 23. maja 2024. godine.

Zadovoljstvo mi je što u svojstvu recenzenta imam priliku izre?i najviše pohvale akademiku Emiru Rami?u ?iju izvrsnu aktivnost u IGK pratim ve? godinama, utoliko prije i utoliko više što se ta aktivnost uspješno okon?ava u formi knjige. Štaviše, djelo koje ovdje predstavljam najpozitivnijom ocjenom nije samo knjiga: ono je udžbenik, a to je najve?i mogu?i status knjige op?enito. To je udžbenik koji je izraz izuzetne humanosti Instituta koji vodi Emir Rami? i ?iji zadatak je – upravo kao udžbenika – da naredne naraštaje u svijetu op?enito u?i vrlini i humanosti te nakaznosti zlo?ina koji zovemo genocidom.

Sarajevo, 8. maja 2025.            
Akademik Esad Durakovic