Godišnjica smrti bosanske kraljice Katarine: ?ovjek bez domovine je mrtav ?ovjek!

Godišnjica smrti bosanske kraljice Katarine: ?ovjek bez domovine je mrtav ?ovjek!

Bosanska kraljica Katarina zasigurno je jedna od najzanimljivijih i najslavnijih li?nosti srednjovjekovne Bosne, ?ija je tragi?na sudbina skon?ala  na današnji dan, 25. oktobra 1478. godine u Rimu, daleko od njene domovine i još dalje od djece, k?erke Katarine i sina Žigmunda.

Katarina Kosa?a je supruga bosanskog kralja Stjepana Tomaša i pretposljednja bosanska kraljica ?iji životni put i danas intrigira histori?are i istraživa?e koji pokušavaju sastaviti mozaik njenog života, koji je po?eo u Blagaju 1424. ili vjerovatnije 1425. godine.

 

Bila je k?i Stjepana Vuk?i?a Kosa?e, istaknutog bosanskog velikaša i Jelene iz zetske kneževske ku?e Balši?a, unuke srbijanskog kneza Lazara.

Katarina je u Rimu živjela pod zaštitom Pape, koji je mjese?no za njene potrebe izdvajao stotinu dukata.

Bosna i Hercegovina je stara država i korijene njene državnosti možemo na?i prije više od hiljadu godina.

Kroz vrijeme je mijenjala svoje granice, oblike vlasti i pravne sisteme ali je uvijek zadržavala svoje ime.

Bosna i Hercegovina je svoju državnu cjelinu o?uvala i kada je prošla 415 godina vladavine Osmanlija, pa 40 godina austrougarske uprave te naposlijetku 70 godina jugoslovenskog suživota.

Kao što smo rekli, život je skon?ala 25. oktobra 1478. godine u Rimu. Na najvišem vrhu brda Campidoglio, jednog od sedam rimskih brežuljaka, izme?u impresivnog zdanja posve?enog prvom kralju ujedinjene Italije Vittoriju Emanuelu II i Piazze dei Campidoglio, trga kojeg je projektirao slavni Michelangelo, nalazi se crkva Santa Maria in Aracoeli (crkva svete Marije od nebeskog oltara) koja ?uva grobnicu bosanske kraljice Katarine.

Zašto nam je domovina važna najbolje ilustriraju rije?i upravo bosanske kraljice Katarine Kosa?e Kotromani?, koja je umrla u tu?ini, daleko od svoje Bosne, u Italiji, u Rimu.

„Šta sam ja bez domovine? ?ovjek bez domovine je mrtav ?ovjek. Tek sad znam šta je zavi?aj. Šta zna?i biti pored domovine, a ne mo?i se u nju vratiti? Sad mi je jasna misao na progonstvo osu?ivanih rimskih pisaca - koji su pisali i govorili da je progonstvo iz domovine najteža kazna živu ?ovjeku.

Jer... Šta je ?ovjek bez domovine... i bez jezika svoje domovine? Ovo što i ja... Mrtav ?ovjek kojem je ostao samo taj dio svijesti kojim jedino tu istinu može izre?i", ovako je govorila kraljica Katarina, kada je spominjala domovinu, u knjizi Ibrahima Kajana - "Katarina kraljica bosanska". 

Kraljica Katarina, kralj Tvrtko I Kotromani?, ban Kulin i mnogi drugi naši srednjovjekovni vladari su još prije mnogo vijekova gradili i ja?ali bogatstvo naše domovine.