Prvi advokat Bosne

Francis Boyle, ameri?ki profesor me?unarodnog prava i advokat za ljudska prava, preminuo je 30. januara 2025. godine u 75. godini života. Bio je klju?na figura u pravnoj borbi Bosne i Hercegovine za pravdu, prvi agent naše države pred Me?unarodnim sudom pravde u Hagu i ?ovjek koji je na sudu otvorio pitanje genocida po?injenog nad Bošnjacima.

Boyle je bio i savjetnik Bosne i Hercegovine i Privremene vlade Palestinske uprave, kao i pravni zastupnik pred Sudom pravde u Hagu. Njegov pravni rad bio je klju?an u procesu koji je doveo do presude iz 2007. godine, kojom je potvr?eno da se genocid dogodio u Srebrenici i da je Srbija odgovorna za nespre?avanje i nekažnjavanje zlo?ina.

Kako je Boyle postao pravni štit Bosne

U intervjuu koji je dao 2013. godine, Boyle je opisao kako je ušao u pravnu borbu za BiH. Nakon što je ve? radio kao pravni savjetnik za palestinsku delegaciju, došao je do zaklju?ka da Bosna i Hercegovina treba hitno pokrenuti tužbu protiv Jugoslavije, Velike Britanije, Francuske i Rusije zbog kršenja Konvencije o genocidu.

„Osjetio sam moralnu dužnost da pomognem Bosni. Pripremio sam pravni memorandum i poslao ga bosanskim vlastima u decembru 1992. godine. Kad sam u martu 1993. razgovarao s bosanskim potpredsjednikom, ?uo sam granate u pozadini. Bilo je nadrealno, ali odlu?ili smo pokrenuti tužbu i podnijeti zahtjev za hitne zaštitne mjere.“

Njegova strategija bila je da me?unarodnim pravom razbije embargo na oružje i sprije?i podjelu Bosne koja se gurala kroz Vance-Owenov plan. Sastao se s predsjednikom Alijom Izetbegovi?em, koji mu je dao punomo? kao glavnom agentu Bosne i Hercegovine pred Svjetskim sudom.

Genocid kao ciljana politika

Na pitanje šta je u osnovi rata u Bosni, Boyle je jasno odgovorio:

„To nije bio sukob me?u etni?kim zajednicama, niti rezultat ‘drevne mržnje’, kako su to neki tvrdili. Bio je to planirani Genocid nad Bošnjacima, s ciljem stvaranja velike Srbije. Miloševi? je koristio nacionalizam kao alat da prisvoji teritorije i izbriše ne-Srbe s tih prostora.“

Govorio je i o antiislamskom sentimentu u Evropi:

„Evropske sile nisu željele muslimansku državu u srcu Evrope. To je bio klju?ni motiv zašto je me?unarodna zajednica tolerisala zlo?ine.“

Kako je Evropa izdala Bosnu

Boyle je detaljno opisao ulogu me?unarodnih pregovara?a i kako su oni sistemski radili na podjeli Bosne:

„David Owen i Thorvald Stoltenberg su se ponašali kao agenti podjele. Njihov zadatak bio je da Bosna nestane. Zanimljivo je da je Owen želio da osigura Nobelovu nagradu za mir, zbog ?ega je u tim uveo Norvežanina Stoltenberga, misle?i da ?e mu to pomo?i. No, jasno je da su u stvari radili na komadanju Bosne.“

Boyle se s posebnom ogor?enoš?u prisje?ao trenutka kada je shvatio da su i SAD odustale od pomo?i:

„Kada je Bill Clinton bio kandidat, obe?ao je politiku ‘lift and strike’ – ukidanje embarga i vazdušne udare na srpske položaje. No, kada je postao predsjednik, povukao se. Umjesto toga, Bosni su dali ultimatum: prihvatite podjelu ili nestanite.“

Posljednja borba i legat

Francis Boyle je do posljednjih dana života bio zagovornik istine o ratu u Bosni i Genocidu nad Bošnjacima. Oštro je kritikovao i Dejtonski sporazum, smatraju?i ga pravnim alatom kojim je agresija nagra?ena, a genocid djelomi?no legaliziran.

Njegov pravni rad i predanost pravdi ostavili su neizbrisiv trag u borbi za istinu o bosanskom ratu. On je bio jedan od rijetkih Amerikanaca koji nije posmatrao Bosnu kroz prizmu geopoliti?kih interesa, ve? kroz univerzalne vrijednosti pravde i ljudskih prava.

Njegove rije?i o Bosni i Hercegovini ostaju svjedo?anstvo o borbi i prijateljstvu koje nije bilo interesno, ve? iskreno i posve?eno:

„Bosanci su se borili za svoje pravo da postoje. Bili su izloženi agresiji i genocidu, a svijet je sve to posmatrao i nije djelovao. No, Bosna je opstala i opstajat ?e uprkos svemu. Ako išta zaslužuje divljenje, to je nepokolebljiva volja tog naroda da se ne preda.“

Francis Boyle nije bio samo pravnik i akademik – bio je ?ovjek koji je srcem i znanjem branio Bosnu I univerzalne principe pravde.