Vijesti
Biografija
Dr. Emir Rami?
Biografija
Emir Rami? je ro?en u Prijedoru. Diplomirao je politi?ke nauke na Fakultetu politi?kih nauka u Sarajevu 1982, magistrirao na Pravnom fakultetu u Banja Luci 1988, time je stekao nau?i stepen magistra pravnih nauka, i doktorirao na Univerzitetu u Hamiltonu, Ontario, Kanada 2015. i time stekao nau?ni stepen doktora politi?kih nauka.
Akademsku karijeru po?inje ve? 1980. kada postaje predsjednik Studenske organizacije Fakulteta politi?kihh nauka Univerziteta u Sarajevu i jedan od urednika lista Politolog. Akademska karijera se nastavlja 1994. kao direktor i predava? bosanske historije i bosanskog jezika na Internacionalnoj akademiji, Bergneustadt, Njema?ka. Akademsku karijeru dalje nastavlja 2001. kao direktor i predava? bosanske historije i bosanskog jezika na Internacionalnoj akademiji, Hamilton, Kanada. U periodu 2003 - 2013 radio je kao asistent na fakultetu Mirovnih studija Univerziteta Hamilton, Ontario, Kanada. U periodu 2006 - 2008 kao predsjednik Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike profilirao je Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike kao najzna?ajniju bošnja?ku i bosanskohercegova?ku instituciju u dijaspori. Postao je akademski glas i nau?no istraživa?ki glas ameri?kihh i kanadskih Bošnjaka i svih gra?ana BiH koji žive u Sjevernoj Americi u promociji najvažnijih kulturnih, društvenih, akademskih i drugih bosanskohercegova?kh vrijednosti u ameri?kom Melting potu i kanadskom Kulturnom mozaiku. U periodu 2009 - 2010 radio je kao zamjenik direktora za odnose sa vladama država pri Ameri?kom univerzitetu u BiH. Od 2010. je direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada. Od 2015 radi kao profesor Mirovnih studija na Univerzitetu, Hamilton, Ontatio, Kanada. U periodu 2005 do danas aktivno je radio i doprinio da se u saveznim parlamentima SAD, Kanade, Australije, Evropskog parlamenta i parlamentima više desetina drugih država usvoji rezuolucija o genocidu u Srebrenici i BiH. U tom procesu je nadležne zakonodavne organe navedenih država informisao o nau?no istraživa?km ?jenicama o genocidu u Srebrenici i BiH.
Nau?ni i stru?ni radovi
Bavi se istraživanjem i nau?nim prou?avanjem zlo?ina genocida, najsloženije društvene pojave u društvenoj stvarnosti. Rezultatima nau?nih istraživanja genocida i drugih oblika zlo?ina protiv ?vje?osti i me?unarodnog prava u BiH, ali i šire, i generalizacijom rezultata empirijskih istraživanja, postulativnog zna?aja i karaktera dao je doprinos zasnivanju, konstituisanju i razvijanju Nauke o genocidu u sistematici društvenih i humanisti?kih nauka. Doma?i i strani analiti?ari uvrštavaju ga u jednog od boljih poznavalaca genocida.
Kao direktor ugledne nau?no istraživa?ke institucije, Instituta za istraživanje genocida, Kanada razotkrio je i svijetu pokazao razmjere zlo?ina kanadskog generala Lewisa MacKenzia za vrijeme njegove misije u BiH. Dao je veliki nau?no istraživa?ki doprinos da se genocid u BiH izu?ava u kanadskim školama. Poslije pet godina intezivnog lobiranja Kanadski parlament je jednoglasno usvojio prvu, a nešto kasnije i drugu Rezoluciju o genocidu u BiH. Pušten u parlamentarnu proceduru Zakon o genocidu u BiH – Bill -C – 533, {Kanada ?e biti jedina zemlja u svijetu koja ?e prava žrtava genocida u BiH, a koji žive u Kanadi, regulisati sopstvenim državnim zakonom}. Pokrenut multidimenzionalni nau?no istraživa?ki i lobisti?ki projekat borba protiv negatora genocida. U?estovao u osnivanju Klub Prijatelja BiH u Kanadskom Parlamentu. Organizovao stalnu postavku o genocidu u BiH u Kanadskom muzeju za ljudska prava. Genocid u BiH prezentirao kanadskim univerzitetima. U?estvovao u projektu izgradnje spomen obilježje žrtvama genocida u Srebrenici u kanadskom gradu Windsoru, prvom takvom spomen obilježju u dijaspori. Nau?no istraživa?kim i lobosti?kim radom u?inio da kanadska vlada podržava Me?unarodni dana bijelih traka. Uradio i prezentirao elaborat nadležnim kanadskim organima o priznavanju bosanskog jezika i nacionalnog imena Bošnjaka u kanadskom Kulturnom mozaiku. Rezultate fundamentalnih nau?nih istraživanja genocida i drugih oblika zlo?ina protiv ?ovje?nosti i me?unarodnog prava nau?no je prezentirao u nau?nim djelima.
Akademsku karijeru po?inje ve? 1980. kada postaje predsjednik Studenske organizacije Fakulteta politi?kihh nauka Univerziteta u Sarajevu i jedan od urednika lista Politolog. Akademska karijera se nastavlja 1994. kao direktor i predava? bosanske historije i bosanskog jezika na Internacionalnoj akademiji, Bergneustadt, Njema?ka. Akademsku karijeru dalje nastavlja 2001. kao direktor i predava? bosanske historije i bosanskog jezika na Internacionalnoj akademiji, Hamilton, Kanada. U periodu 2003 - 2013 radio je kao asistent na fakultetu Mirovnih studija Univerziteta Hamilton, Ontario, Kanada. U periodu 2006 - 2008 kao predsjednik Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike profilirao je Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike kao najzna?ajniju bošnja?ku i bosanskohercegova?ku instituciju u dijaspori. Postao je akademski glas i nau?no istraživa?ki glas ameri?kihh i kanadskih Bošnjaka i svih gra?ana BiH koji žive u Sjevernoj Americi u promociji najvažnijih kulturnih, društvenih, akademskih i drugih bosanskohercegova?kh vrijednosti u ameri?kom Melting potu i kanadskom Kulturnom mozaiku. U periodu 2009 - 2010 radio je kao zamjenik direktora za odnose sa vladama država pri Ameri?kom univerzitetu u BiH. Od 2010. je direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada. Od 2015 radi kao profesor Mirovnih studija na Univerzitetu, Hamilton, Ontatio, Kanada. U periodu 2005 do danas aktivno je radio i doprinio da se u saveznim parlamentima SAD, Kanade, Australije, Evropskog parlamenta i parlamentima više desetina drugih država usvoji rezuolucija o genocidu u Srebrenici i BiH. U tom procesu je nadležne zakonodavne organe navedenih država informisao o nau?no istraživa?km ?jenicama o genocidu u Srebrenici i BiH.
Nau?ni i stru?ni radovi
Bavi se istraživanjem i nau?nim prou?avanjem zlo?ina genocida, najsloženije društvene pojave u društvenoj stvarnosti. Rezultatima nau?nih istraživanja genocida i drugih oblika zlo?ina protiv ?vje?osti i me?unarodnog prava u BiH, ali i šire, i generalizacijom rezultata empirijskih istraživanja, postulativnog zna?aja i karaktera dao je doprinos zasnivanju, konstituisanju i razvijanju Nauke o genocidu u sistematici društvenih i humanisti?kih nauka. Doma?i i strani analiti?ari uvrštavaju ga u jednog od boljih poznavalaca genocida.
Kao direktor ugledne nau?no istraživa?ke institucije, Instituta za istraživanje genocida, Kanada razotkrio je i svijetu pokazao razmjere zlo?ina kanadskog generala Lewisa MacKenzia za vrijeme njegove misije u BiH. Dao je veliki nau?no istraživa?ki doprinos da se genocid u BiH izu?ava u kanadskim školama. Poslije pet godina intezivnog lobiranja Kanadski parlament je jednoglasno usvojio prvu, a nešto kasnije i drugu Rezoluciju o genocidu u BiH. Pušten u parlamentarnu proceduru Zakon o genocidu u BiH – Bill -C – 533, {Kanada ?e biti jedina zemlja u svijetu koja ?e prava žrtava genocida u BiH, a koji žive u Kanadi, regulisati sopstvenim državnim zakonom}. Pokrenut multidimenzionalni nau?no istraživa?ki i lobisti?ki projekat borba protiv negatora genocida. U?estovao u osnivanju Klub Prijatelja BiH u Kanadskom Parlamentu. Organizovao stalnu postavku o genocidu u BiH u Kanadskom muzeju za ljudska prava. Genocid u BiH prezentirao kanadskim univerzitetima. U?estvovao u projektu izgradnje spomen obilježje žrtvama genocida u Srebrenici u kanadskom gradu Windsoru, prvom takvom spomen obilježju u dijaspori. Nau?no istraživa?kim i lobosti?kim radom u?inio da kanadska vlada podržava Me?unarodni dana bijelih traka. Uradio i prezentirao elaborat nadležnim kanadskim organima o priznavanju bosanskog jezika i nacionalnog imena Bošnjaka u kanadskom Kulturnom mozaiku. Rezultate fundamentalnih nau?nih istraživanja genocida i drugih oblika zlo?ina protiv ?ovje?nosti i me?unarodnog prava nau?no je prezentirao u nau?nim djelima.
Ramic je autor “Knjiga Pam?enja i Opomene”.
Nau?no istraživa?ka publikacija - Historija Kanadskih Bošnjaka, Toronto, Kanada, 2009.
Nau?no istraživa?ka publikacija - Genocid je državotvorni zlo?in, Toronto, Kanada 2010.
Nau?no istraživa?ka publikacija - Bosanskohercegova?ka dijaspora u Sjevernoj Americi, iseljeništvo, protjerivanje, deportacije.
Nau?no istraživa?ka publikacija - Višestruka agresija na RBiH - zajedni?ki zlo?ina?ki poduhvat Srbije i Hrvatske protiv Ideje Bosne i bosanskog duha.
Nau?no istraživa?ka ublikacija - Bošnja?ko narodno bi?e je tok svijesti koju treba stalno saznavati, oblikovati, usmjeravati.
Nau?no istraživa?ka publikacija - Aktivizam za bolju budu?nost Bošnjaka i BiH.
Nau?no istraživa?ka publikacija - Genocid u Srebrenici.
Nau?no istraživa?ka publikacija - Genocidu u Prijedoru - Srebrenica u kontinuitetu.
Nau?no istraživa?ka publikacija - Borba protiv negatora genocida u BiH.
Nau?no istraživa?ka publikacija - Razlike izme?u kanadskog Kulturnog mozaika i Ideje Bosne i Bosanskog duha.
U?eš?ee na nau?nim i drugim skupovima
Nagrade i pohvale
Nau?no istraživa?ka publikacija - Genocid je državotvorni zlo?in, Toronto, Kanada 2010.
Nau?no istraživa?ka publikacija - Bosanskohercegova?ka dijaspora u Sjevernoj Americi, iseljeništvo, protjerivanje, deportacije.
Nau?no istraživa?ka publikacija - Višestruka agresija na RBiH - zajedni?ki zlo?ina?ki poduhvat Srbije i Hrvatske protiv Ideje Bosne i bosanskog duha.
Nau?no istraživa?ka ublikacija - Bošnja?ko narodno bi?e je tok svijesti koju treba stalno saznavati, oblikovati, usmjeravati.
Nau?no istraživa?ka publikacija - Aktivizam za bolju budu?nost Bošnjaka i BiH.
Nau?no istraživa?ka publikacija - Genocid u Srebrenici.
Nau?no istraživa?ka publikacija - Genocidu u Prijedoru - Srebrenica u kontinuitetu.
Nau?no istraživa?ka publikacija - Borba protiv negatora genocida u BiH.
Nau?no istraživa?ka publikacija - Razlike izme?u kanadskog Kulturnog mozaika i Ideje Bosne i Bosanskog duha.
U?eš?ee na nau?nim i drugim skupovima
Rami? Emir je nosilac i u?esnik u koncipiranju, rukovo?enju i realizaciji nau?noistraživa?kih projekata, kao i u organizaciji i radu velikog broja nau?nih kongresa, konferencija i simpozija, kako u BiH, tako i u inozemstvu. Na više nau?nih i drugih skupova prezentirao fundamentalna empirijska nau?na istraživanja iz oblasti genocida i drugih oblika zlo?ina protiv?ovje?nosti i me?unarodnog prava, posebno genocid u Srebrenici i genocid u Prijedoru na podru?iju Sjeverne Amerike, Evrope i Australije. Rami? je svojim radovima, a posebno u?š?em na me?unarodnim skupovima, uticao i izborio se i na donošenje na me?unarodnom planu, posebno Kanade, dokumenata koji imaju historijski zna?aj za BiH, naro?ito u vezi sa utvr?ivanjem karaktera oružanog sukoba u RBiH (imenovanje agresora) i odgovornosti za zlo?ine. U svojstvu istraživa?a i direktora Instituta za istraživanje genocida Kanada povodom desetogodišnjice genocida nad Bošnjacima u sigurnoj zoni UN-a, Srebrenici, jula 1995, Rami? Emir je organizovao nau?ni skup za usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici u Kanadskom parlamentu. Isti skup je organizovao prilikom usvajanja druge rezolucije o genocidu u Srebrenici i BiH u Kanadskom parlamentu. Zahvaljuju?i rezultatima istraživanja Emir Rami?a i ugleda koji ima Institut za istraživanje genocida Kanada organizovano je više nau?nih konferencija na univerzitetima u Kanadu na temu genocid u BiH. Recenzirao je i ure?iva?ki pripremio za štampu ve?i broj publikacija. Održao je više predavanja na mnogim univerzitetima u svijetu, posebno u SAD i Kanadi. Objavio je više tekstova u sredstvima informisanja. Kao poznavalac predmeta nauke, odnosno nau?ne discipline i predmeta istraživanja, kao i zahvaljuju?i velikom poznavanju metodologije nau?nog istraživanja i odgovornom i savjesnom primjenom nau?nih metoda u procesu nau?nog istraživanja holokausta, genocida i drugih oblika zlo?ina protiv ?ovje?nosti i me?unarodnog prava, Emir Rami? je ostvario nau?ne rezultate, kojima, pored ostalog, derogira “rezultate” kvaziistraživanja i kvazistraživa?a. U tom smislu on je ispoljio sve vrline i najpozitivnije ljudske osobine, nau?ne i stru?ne kvalitete, po kojima danas nesumnjivo spada u red priznatih nau?nika istraživa?a iz oblasti genocida i drugih oblika zlo?ina protiv ?vje?nosti i me?unarodnog prava. Dao je veliki broj intervjua za doma?a i strana sredstva javnog informisanja.
Nagrade i pohvale
Intelektualno je izrastao u izrazito ozbiljnog, poznatog i cijenjenog nau?og istraživa?a i pedagoga savremene nauke o genocidu. ?lan je Me?unarodne asocijacije istraživa?a genocida, Komiteta memorilanog muzeja holokausta SAD i Kanade, Kandskog muzeja za ljudska prava, Asocijacije “ Svijet bez genocida". Udruženja za ugružene narode, i mnogih drugih organizacija za zaštitu ljudskih prava i sloboda širom svijeta. ?lan je Senata Svjetskog bošnja?kog kongresa.
Rami? je dobitnik više nagrada i priznanja: Posebne plakete Kanadskog parlamenta za doprinos nauci o genocidu i zaštiti ljudskih prava i sloboda, Zlatne zna?ke Univerziteta u Sarajevu za posebne zasluge na planu nau?nog istraživanja i prezentovanja rezultata nau?nih istraživanja o genocidu u Srebrenici i BiH u svijetu, Velike plakete Instituta za istraživanje zlo?ina protiv ?ovje?nosti i me?unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, posebnog priznanja Reisu-l-ulema dr. Husein ef. Kavazovi?a za širenje istine o genocidu po?injenom nad Bošnjacima za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu, Plakate Parlamenta Kanade za borbu za ljudska prava i slobode, priznanje Islamske zajednice Bošnjaka Sjeverne Amerike “?amil ef. Avdi?” za životno djelo.
Udruženje “Žena žrtva rata” uvažavaju?i prijedlog mnogih organizacija i zajednica u BiH i dijaspori, uvažavaju?i prijedlog mnogih istaknutih pojedinaca u svijetu, posebno u Kanadi, imenovalo je akademika Emira Rami?a za ambasadora Kulture sje?anja istine i pravde u BiH.
Prilikom posjete Kanadi predsjedavaju?i Predsjedništva BiH Željko Komši? je uru?io Plaketu Predsjedništva BiH Emiru Rami?u za dogogodišnji rad na planu odbrane i ja?anja bosanskohercegova?kih interesa u Kanadi.
Po obimu i nau?noj vrijednosti on je svojim radovima ostvario zna?ajne nau?ne rezultate iz oblasti savremene nauke o genocidu. Ukupnim nau?nim i društvenim angažmanom za Emir Rami?a može se re?i da je jedan od velikih istinskih boraca za slobode, ljudska prava, ljudsko dostojanstvo i ljudsku i društvenu istinu i pravdu, a po osnovnom opredjeljenju i orijentaciji nesumnjivo se radi o ?ovjeku koji pripada istinskom, hrabrom i nepokolebljivom antifašisti, koji je ostao dosljedan tradiciji antifašizma. Emir Rami?, kao istraživa? genocida i drugih oblika zlo?ina protiv ?ovje?osti i me?unarodnog prava, istovremeno je i svjedok najdramati?nijih i najtežih doga?aja u historiji BiH na kraju XX stolje?a i žrtva genocida. Kod Emir Rami?a je prisutna integracija i prožimanje bogatog istraživa?og iskustva i osje?anja bola i tuge za žrtve genocida, koji ga snažno inspirišu, podsti?u i hrabre da nepokolebljivo, istrajno, odvažno i sa potpunim odsustvom mržnje, primjenom nau?ne metodologije, istražuje genocid, kao ljudsku sramotu i jednu od najve?ih prijetnji savremenom svijetu, ljudskoj civilizaciji, kulturama i tradiciji naroda na planeti Zemlji.
Vijesti: