KANADA UO?I IZBORA

KANADA UO?I IZBORA

Autor: Akademik prof. dr. Adamir Jerkovi?

 

Kana?ani sutra (28. april) izlaze na izbore koji su ovog puta mnogo neizvjesniji nego raniji i odvijaju se u vrijeme Trumpovih opasnih pretenzija prema nezavinosti ove države koja je u personalnoj uniji sa UK Velikom Britanijom i Sjevernom Irskom. Megdan dijele liberali i konzervativci, a ovi zadnji su bili u prednosti dok je na ?elu Kanade bio premijer Justin Trudeau, ali kada je ?elo države preuzeo Mark Carney stvari su se, ?ini se, promijenile. 

 

Histeriju antiamerikaizma izazvao Trump. Za vrijeme vladavine Trudeaua liberali koje je predvodio zaostajali su cijelu „milju“ za konzervaticima, ankete kažu za 20 odsto. Svi su tada na premijerskoj poziciji vidjeli šefa konzervativaca Pierre Poilievrea. Ali na promjenu javnog mnjenja uticao je prije svih ameri?ki predsjednik Donald Trump koji je u sladostrasnom zanosu tvrdio da ?e pripojiti Kanadu kao 51. državu SAD-u. Pri tome je uveo niz rigidnih carinskih mjera svom dotad odanom susjedu. Naravno, da je tim potezima (showmana) Trumpa, koji se ovih dana presabire nakon mjera prema cijelom svijetu, izazvao pravu buru protesta u sjevernoj državi, pa se danas na utakmicama u kojima igraju Amerikanci zviždi timu Ujka Sama, a svjedoci smo otkazivanja putovanja po SAD-u. Ovakava histerija antiamerikanizma se ne pamti možda od sticanja nezavisnosti, što je i razumljivo jer je na ovaj na?in Trump izazvao prosje?nog Kana?anina na otvoreni bunt. Ovu izdaju Amerikanaca pamtit ?e dugo stanovnici druge najve?e države na svijetu. Što je još gore po Trumpovu politiku, od njegovih nakana nema ništa. Ovu Trumpovu prijetnju teritorijalnom intergritetu odli?no je iskoristio liberal Mark Carney, koji je prije mjesec i po zamijenio mladog i ambicioznog premijera koji dolazi iz ku?e porodice Trudeaua. Podsjetit ?u da je njegov otac bio Pierre Yves Eliot koji se nalazio na ?elu Kanade u dva mandata, od 1968. do 1979. i od 1980 do 1984. godine. 

Kada je Justin došao na ?elo Kanade 2015. godine u gotovo nevjerovatnom skoku njegove liberalne stranke sa tre?e parlamentarne pozicije na vode?u u kandskom parlamentu, do?ekan je sa oduševljenjem. Svi su uživali u njegovoj mladala?koj harizmi. Imao je pri tome optimisti?an prilaz politici i ve?ina glasa?a je kazala – da, to je moj premijer. Ovakav skok se nije dogodio u 150-godišnjoj kanadskoj historiji (nezavisna od 1867). Justin Trudeau je bio me?u savremenicima iz doba kada je došao na ?elu Kanade, od Baraka Obame, Merkelove, Šinze Abea ili Davida Camerona i bio je lider koji je bio najduže unutar grupe G7. Osta?e zabilježen kao relevantan politi?ar koji je za svog trajanja mandata uradio više nego ijedan kanadski premijer na planu pomirenja sa lokalnim Indijancima i koliko god je mogao na planu klimatskih promjena. 

 

Od harizme do gubitka vlasti. Ali, kako to biva, Trudeau i njegova partija do njegovog odlaska u maru 2025. su postali i teret. Postao je politi?ar iz šabona koji je sve manje pratio glas baze pri ?emu je postajao politi?ar sve više nesposoban da se kre?e u skladu sa na?elom tempora mutantur es nos mutamur in illis“ („vremena se mijenjaju i mi s njima“) i sve nesposobniji da se prilagodi vremenu u kojem živi. Osim toga prethodna vlada je imala problem sa troškovima života inflacijom, koji su ne samo u slu?aju Kanade doprinijeli izbornim potresima širom sveta.

 

Sada je na na aktuelnom premijeru koji ga je naslijedio Marku Carneyu da izdigne stranku iz perioda posrtanja, što je ?ini se u kratkom vremenu i ostvario. Iako nikada nije imao nekakvu politi?ku funkciju, izuzev što je vodio Centralnu banku Kanade i Velike Briitanije, njegovo finansijsko iskustvo ga istura kao odli?nog kandidata za obavljanje premijerske družnosti u uslovima Trumpovog otvorenog kidisanja na nezavisnost države. Ovaj 60-godišnjak je dosada imao izrazito aktivnu predizbornu agendu posje?uju?i mnoga podru?ja u velikoj Kanadi, a ?ini se da je akcenat bacio na mjesta u kojima podjednake šanse imaju liberali i konzervatici, kao npr. Toronto, odnosno pokrajina Ontario. On se izražavao potpuno direktno prema Trumpovoj retorici i novoimperijalisti?koj politici predsjednika SAD koji je „uništio globalnu ekonomiju izdao Kanadu“. Zanimljivi su zaklju?ci Carneya koji je emocionalno i sa razo?arenjem ustvrdio da su Kana?ani preboljeli šok te izdaje, „ali nikada ne bismo smjeli zaboraviti lekcije“. Carney se pokazao kao ?ovjek koji dobro razumije politi?ke prilike, ali suzdržano od nacije traži smirenost uz opasku da Kana?anima ne treba ljutnja nego „odrasla osoba“. Zanimljiv je pristup 45-godišnjeg Pierre Poilievrea koji je svoju strategiju gradio na bijesu prema Trudeauvoj politici za ?ije vlasti su troškovi života naglo porasli. Osim toga šef konzervativaca je našao krivca u ameri?kom predsjedniku Trumpu, ali je loše ekonomske rezultate pod Trudeauom i liberalima ocijenio „ranjivim na ameri?ki protekcionizam“.

 

Ali, sad se umjesto Trudeaua suo?io sa drugim kandidatom Marcom Carneyom što mu je pokvarilo strategiju pa je sada odnos liberala i kontervativaca 42,5% naspram 38,7 odsto. Ali, po svemu sude?i važan faktor za liberale, ako ne i najvažniji, bio je pad broja glasova prema ljevi?arima - Novim demokratima i separatistima Kvebe?kom bloku. 

 

Naša bh. i bošnja?ka zajednica okupljena oko akademika dr. Emira Rami?a i Instituta za istraživanje genocida Kanada dosada je ostvarila odli?ne rezultate sa aktuelnom liberalnom vladom. Sa ove udaljenosti, ?ini nam se, bilo bi korisno da se ovaj talas nastavi za vrijeme kojeg su gra?ani BiH ostvarili bolju povezanost sa svojom zemljom zahvaljuju?i Institutu za istraživanje genocida Kanada nego sa našom ambasadom. Ovo stanje je trajalo sve do dolaska savjetnice Daniele ?oli?, koja je aktivirala rad našeg diplomatskog predstavništva i otvorila vrata „zatvorene“ Ambasade za sve bosanskohercegova?ke gra?ane.