Kanadski odgovor na monstruozni pokušaj iskrivljenja istine o bijelim trakama od strane “histori?ara" Borisa Radakovi?a

 

30. 01. 2025.

Kanadski odgovor na monstruozni pokušaj iskrivljenja istine o bijelim trakama od strane “histori?ara" Borisa Radakovi?a

Ponižavanje žrtava genocida u Prijedoru, jednog od najbrutalnijih zlo?ina uopšte na prostorima Evrope od strane manipulatora i kvazi histori?ara je jasan dokaz nastavka agresije i genocida drugim sredstvima i metodama.

Bijele trake nas u?e da šutnja pred zlo?inom u Prijedoru nikada nije odgovor. Genocid u Prijedoru je crna ta?ka na savjesti me?unarodne zajednice i svijesti onih koji su po?inili zlo?in. Zato je borba protiv kršenja ljudskih prava u Prijedoru univerzalni zadatak svih ljudi.

Kvazi histori?aru Borisavu Radakovi?u, manipulatoru historijskim ?injenicama, koji je kazao da su "bijele trake do propagande” prenosimo stavove Vlade i Parlamenta Kanade o Me?unarodnom danu bijelih traka.

“Kanada podržava napore da se putem “Me?unarodnog dana bijelih traka”podiže svijesti o po?injenim zlo?inima u Prijedoru, u nadi da ?e po?initelji tih strašnih zlo?ina biti privedeni pravdi, kako bi proces pomirenja mogao po?eti za sve one pogo?ene ovim užasnim zlo?inima.

Bivši ministar vanjskih poslova Kanade John Baird.

Ministrar u vladi Kanade Ahmed Husein je jasno stavio do znanja da je u Prijedoru po?injen genocid koga simboliše 31. maj, a koji se obilježava kao Dan bijelih traka.

“Ja sa poštovanjem podržavam “Me?unarodni dan bijelih traka” kao globalnu kampanju koja ima za cilj zaustavljanje poricanja zlo?ina genocida. 31. maja 1992 vlasti u Prijedoru, gradu u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini,  su naredile  da svi nesrbi ozna?e svoje ku?e bijelim zastavama  i da nose bijele trake prilikom napuštanja svojih ku?a. Danas se sje?amo na brutalnost te mrženje i ljudske okrutnosti. Dužnost sviju nas je da osiguramo da zlo?in genocida bude trajno iskorijenjen, da se žrtve takvih zlo?ina pamte i da se po?inioci tih zlo?ina izvedu pred lice pravde. Danas na dan pam?enja i podrške žrtvama zlo?ina, cijela globalna zajednica je posve?ena istini, pravdi i poštovanju žrtava i njihovih porodicu”.

Brian Masse ?lan Kanadskog parlamernta.

Haški tribunal  djelimi?nom presudom Slobodanu Miloševi?u od 16. juna 2004. godine utvrdio udruženi zlo?ina?ki poduhvat, koji je uklju?ivao ?lanove rukovodstva bosanskih Srba, ?iji su cilj i namjera bili da se bosanski Muslimani djelimi?no unište kao grupa i da su njegovi u?esnici izvršili genocid u Br?kom, Prijedoru, Sanskom Mostu, Srebrenici, Bijeljini, Klju?u i Bosanskom Novom.

Predstavni?ki dom Skupštine ameri?ke države Missouri usvojio Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i Prijedoru na prijedlog sponzora, ?lanova Skupštine, Vicky Englundun i Scott Sifton. Osnovni zna?aj ove rezolucije je u ?injenici da se po prvi put u jednoj rezoluciji zlo?in u Prijedoru naziva genocidom.

Podsje?amo kvazi histori?ara da se o „bijelim trakama“ govori još od 1997. godina kada je donesena presuda Tadi?u paragraf 151. u kojem se kaže:

“Nakon neuspjelog pokušaja manje grupe slabo naoružanih ne-Srba da 30. Maja 1992. vrate kontrolu u Prijedoru, ne-Srbima u Prijedoru nare?eno je da bijelim krpama ozna?e svoje ku?e u znak predaje. Na kraju su podijeljeni u dvije grupe: muškarce izmedju 12 i 15 ili 60 do 65 godina, i žene, djecu i starce. Muškarci su uglavnom odvedeni u logore Keraterm i Omarska, a žene u logor Trnopolje. Pored toga, uništen je stari dio grada Prijedora, poznat kao Stari Grad, u kojem su živjeli uglavnom Muslimani. Nakon ?iš?enja Prijedora, svi preostali ne-Srbi su morali nositi bijele trake na rukavima kako bi se mogli razlikovati. Ne-Srbi su živjeli u strahu, jer su ih bivši prijatelji prijavljivali vlastima, a nestanak ne-Srba postao je svakodnevna pojava.“

Za kvazi histori?ara da ponovimo da je Haški tribunal  u tri pravosnažne presude utvrdio da je nesrpsko stanovništvo Prijedora bilo primorano da "u znak lojalnosti srpskim vlastima" izvjesi bijele plahte pred svojim ku?ama i nosi bijele marame na ruci, presude Tadi?, Karadzi? i Mladi?.

U proceduri Kanadskog parlamenta je Rezolucija o Danu bijelih traka u Kanadi.

IGK je inicirao usvajanje rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o proglašenju 31. maja Me?unarodnim danom bijelioh traka kao sje?anja na žrtve genocida u Prijedoru.

U školama bosanskog jezika u Kanadi se tradicionalno održava ?as historije povodom Me?unarodnog dana bijelih traka. Naša djeca u?e i znaju o bijelim trakama.

Ako imamo u vidu ?injenicu da je preko 50.000 Bošnjaka i Hrvata, prema popisu iz 1991. živjelo na podru?ju op?ine Prijedor, a da prema popisa iz 1995. je ostalo oko 1.000, to jasno govori da je po?injen genocid, uz kulturocid, ekocid, urbicid, etnocid, elitocid, ubistva, progon, oduzimanje imovine, plja?ke.

Ovogodišnja centralna kanadska akademija povodom Me?unarodnog dana bijelih traka se održava u nedelju prvog juna u Hamiltonu

Dan bijelih traka je simbol borbe prijatelja istine i pravde u svijetu protiv kontinuiranog negiranja zlo?ina genocida u Prijedoru, protiv policijskih zabrana komemorativnih skupova žrtava u Prijedoru, protiv kontinuiranog odbijanja lokalne vlasti da dozvole izgradnju memorijala ubijenoj djeci i civilnim žrtvama u Prijedoru. Dan bijelih traka je tako?e simbol borbe za istinu i pravdu, za ljudska prava i slobode, za priznavanje, poštovanje, prihvatanje i tolerisanje drugog i druga?ijeg u ?itavom svijetu. 

Institut za istraživanje genocida Kanada {IGK}