Kako komentirate tvrdnje Sr?e Trifkovi?a da je Ratko Mladi? bio „prvoklasni vojni vo?a“ i da genocid u Srebrenici ne treba tako kvalificirati?

Trifkovi?, jedan od najpoznatijih negatora genocida u Srebrenici, koji dugi niz godina u Kanadi i SAD propagira antibosansku kampanju i negira genocid u Srebrenici, pokušava negiranje sudski utvr?enih ?injenica o genocidu u Srebrenici racionalizovati kao "slobodu govora", što zapravo predstavlja svjesno krivotvorenje historijskih ?injenica. Takvima je dovoljno re?i samo da genocid u Srebrenici nije pitanje ne?ijeg mišljenja, to je ?injenica, sudski priznata  na Me?unarodni krivi?nom tribunalu za podru?ije bivše Jugoslavije i  na Me?unarodnom sudu pravde. ? Oni koji slave ratnog zlo?inca Mladi?a spremni su sutra po?initi isto. Glorifikacija Mladi?a u potpunosti ruši tezu o tome da su "svi isti”. 

 

Šta, prema Vašem mišljenju, ovakvi javni istupi govore o odnosu prema pravosnažnim presudama me?unarodnih sudova?

 

Javni istupi u kojima se negiraju ili osporavaju pravosnažne presude me?unarodnih sudova jasno ukazuju na duboku krizu poštovanja vladavine prava i nedostatak civilizacijske spremnosti za suo?avanje s prošloš?u. 

Ovakvi javni istupi i ponašanje govore o klju?nim problemima: podrivanje vladavine prava, oni koji javno podržavaju pravosnažno osu?ene ratne zlo?ince, relativiziraju utvr?ene ?injenice ili osporavaju odluke me?unarodnih sudova direktno dovode u pitanje temeljne principe zakonitosti i pravne države. U demokratskom društvu, nosioci javnih funkcija imaju obavezu štiti, a ne urušavati autoritet pravosudnih institucija.

Nepoštovanje me?unarodnih obaveza: Ignorisanje ili odbacivanje odluka tijela poput Me?unarodnog suda pravde ili Haškog tribunala šalje poruku da država ili njeni zvani?nici ne drže do preuzetih me?unarodnih obaveza i globalnog pravnog poretka.

Blokada pomirenja i katarze: Poštovanje presuda smatra se osnovnim preduslovom za izgradnju bolje sadašnjosti i budu?nosti. Odbijanjem priznavanja istine i izostankom katarze, akademsje, vjerske i politi?ke elite svjesno održavaju me?uetni?ke tenzije i usporavaju procese integracija. 

Nedostatak politi?ke odgovornosti: Javni prostor se nerijetko koristi za promociju historijskog revizionizma umjesto za prihvatanje utvr?enih ?injenica, zbog ?ega se opravdano name?e pitanje politi?ke i moralne odgovornosti svakog funkcionera koji otvoreno negira žrtve i sudske presude.

 

Može li se negiranje ili relativiziranje genocida u Srebrenici danas opravdavati kao „druga?ije mišljenje“, posebno imaju?i u vidu pravosnažnu presudu Ratku Mladi?u?

 

Negiranje genocida nije sloboda govora, ve? oblik veli?anja ratnih zlo?ina, negiranje pravosnažnih presuda internacionalnih sudova u cilju sistemati?nog, osmišljavanja i svestranog procesa zataškavanja genocida u ?ega je cilj potpuna revizija ?injenica i novije historije. Podsje?am da je negiranje genocida završna faza genocida. Nakon fizi?kog uništenja jednog naroda i njegove materijalne kulture, pam?enje je sve što preostaje i predstavlja posljednju metu. Potpuno uništenje naroda zahtijeva zabranu pam?enja i gušenje sje?anja. Falsifikovanje, obmana i poluistine umanjuju ono što je bilo na ono što je moglo biti ili možda ono što uop?e nije bilo.

Sudski utvr?ene ?injenice o genocidu u Srebrenici su temelj za pravnu zabranu njegovog negiranja. Nijedna izjava o negiranju genocida apsolutno se ne može podvesti pod slobodu govora. Slobodu govora ograni?ava zakon. Postoji konsenzus o tome da je neprihvatljivo negirati Holokaust i genocid. Postoje konvencije i sudske presude. Naša sloboda govora je ograni?ena zakonima Kanade. Ne može se pozivati na mržnju i re?i da je to sloboda govora. Ako je sloboda govora da ja mogu kazati šta god ho?u, kad god ho?u, o kome god ho?u, onda je to potpuni haos, potpuna anarhija.

 

Kakve posljedice po žrtve i porodice žrtava ima javna glorifikacija Ratka Mladi?a, posebno kada takve poruke dolaze kroz me?unarodno ?itane medije?

 

Javna glorifikacija Ratka Mladi?a, posebno kroz me?unarodne medije, ima duboke i destruktivne posljedice po preživjele žrtve i porodice žrtava rata u Bosni i Hercegovini. Ovakvi postupci direktno ugrožavaju njihovo psihi?ko zdravlje, osje?aj sigurnosti i proces suo?avanja s prošloš?u.

Suo?avanje s porukama koje slave po?initelje zlo?ina aktivira stare traume. To uzrokuje ponovni proživljaj straha, anksioznost i depresiju kod preživjelih. Slavljenje osu?enih ratnih zlo?inaca šalje poruku da patnja žrtava nije važna. Time se duboko vrije?a dostojanstvo preživjelih i porodica ubijenih. Kada se ratni zlo?inci javno veli?aju, žrtve (posebno povratnici u prijeratna mjesta življenja) osje?aju direktnu prijetnju po vlastitu bezbjednost.

Glorifikacija je direktno povezana s poricanjem genocida i ratnih zlo?ina koji su utvr?eni pred me?unarodnim sudovima. Ovakve poruke produbljuju etni?ke podjele. One uništavaju prostor za me?unacionalni dijalog i izgradnju trajnog mira. Iako je Mladi? pravosnažno osu?en, njegovo veli?anje stvara privid da društvo ne prihvata sudsku pravdu, što preživjelima uskra?uje osje?aj kona?nog smiraja.

Kada poruke glorifikacije dobiju prostor u me?unarodno ?itanim medijima, njihov negativan uticaj se višestruko uve?ava. Lokalni revizionizam dobija globalnu platformu. Žrtve dobijaju osje?aj da se njihova bol ismijava pred cijelim svijetom. Preživjeli mogu ste?i utisak da me?unarodna javnost relativizuje zlo?ine, što narušava povjerenje u globalne institucije i ljudska prava.

 

IGK je Trifkovi?a opisao kao propagandistu. Na ?emu konkretno temeljite takvu ocjenu i koje njegove tvrdnje smatrate posebno problemati?nim?

 

Kanadske vlasti su u februaru 2011. godine Trifkovi?u zabranile ulazak u zemlju. IGK je u?estvovao u procesu zabrane njegovog ulaska u Kanadu navode?i da se radi o ?ovjeku koji otvoreno negira genocid, minimizira ratne zlo?ine i širi islamofobiju. Zbog njegovih stavova otkazana su i njegova planirana predavanja na kanadskim univerzitetima. Ustupanje medijskog prostora osobama poput Trifkovi?a pod krinkom neutralnosti predstavlja profesionalno sau?esništvo u revizionizmu. Trifkovi? i njegovi sljedbenici pokušavaju negiranje sudski utvr?enih ?injenica o Srebrenici racionalizovati kao "slobodu govora", što zapravo predstavlja svjesno krivotvorenje istorijskih ?injenica.  Tokom procesa pred Me?unarodnim krivi?nim sudom za bivšu Jugoslaviju, Trifkovi? se pojavljivao kao svjedok odbrane (npr. u slu?ajevima Milomira Staki?a i Radovana Karadži?a). U slu?aju Staki?a ?ak se  i predsjedavaju?i sudija javno distancirao od ekstremnih i radikalnih stavova koje je Trifkovi? iznosio tokom svjedo?enja. Ukratko, u relevantnim me?unarodnim krugovima, Sr?a Trifkovi? se dosljedno kvalifikuje kao radikalni revizionista ?iji je cilj osporavanje presuda me?unarodnih sudova o genocidu u Bosni i Hercegovini.

 

 

Koliko je danas, gotovo tri decenije nakon rata, opasan historijski revizionizam kada je rije? o genocidu u Srebrenici i ratnim zlo?inima po?injenim u BiH?

 

Historijski revizionizam i negiranje genocida u Srebrenici, danas, gotovo tri decenije nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini predstavljaju jednu od najve?ih prijetnji miru, stabilnosti i procesu pomirenja na Zapadnom Balkanu. Revizionizam više nije samo margina društveno-politi?kog prostora, ve? je postao institucionalizirani alat za destabilizaciju države Bosne i Hercegovine i podrivanje me?unarodnog pravnog poretka.

Iz perspektive borbe za kulturu sje?anja i ljudska prav, opasnost revizionizma se ogleda u nekoliko klju?nih dimenzija:

Priprema terena za nove sukobe: IGK kontinuirano upozorava da negiranje sudski utvr?enih ?injenica i slavljenje presu?enih ratnih zlo?inaca (poput Ratka Mladi?a) direktno ugrožavaju mir. 

Udar na me?unarodni pravni poredak: Revizionizam predstavlja otvoren napad na presude Me?unarodnog krivi?nog suda za bivšu Jugoslaviju i Me?unarodnog suda pravde. Takvi istupi podrivaju temeljne vrijednosti Ujedinjenih nacija, Kanade  i Evropske unije.  Ugrožavanje sigurnosti istraživa?a i preživjelih: Institucionalni pritisak i agresivna revizionisti?ka retorika ?esto rezultiraju direktnim prijetnjama onima koji govore istinu. Ja i moja  porodica u Kanadi smo u više navrata bili mete ozbiljnih prijetnji radikalnih grupa koje pokušavaju u?utkati glas pravde. 

Trovanje novih generacija: Kroz revizionisti?ke školske programe i medijski narativ, mladima se uskra?uje pravo na objektivnu prošlost. Time se cementiraju etni?ke podjele i onemogu?ava izgradnja zajedni?ke, stabilne budu?nosti unutar Bosne i Hercegovine.

 

Odgovor revizionizmu je državna  institucionalizacija kulture sje?anja.

Istina se mora braniti kroz državne i me?unarodne institucije, a ne samo na komemorativnom nivou. Kanada je, zahvaljuju?i dugogodišnjem lobiranju IGK-a, postala primjer države koja aktivno podržava kulturu sje?anja kroz parlamentarne rezolucije, podršku u UN-u, obrazovne programe i obilježavanje 11. jula. Usvajanje rezolucija (poput Rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici) je klju?no za o?uvanje mira i civilizacijskih vrijednosti u cijelom svijetu. 

 

Šta o?ekujete od me?unarodne zajednice, medija i institucija kada se u javnom prostoru pojave tekstovi koji veli?aju pravosnažno osu?ene ratne zlo?ince?

Odgovor revizionizmu je državna  institucionalizacija kulture sje?anja.

Istina se mora braniti kroz državne i me?unarodne institucije, a ne samo na komemorativnom nivou. Kanada je, zahvaljuju?i dugogodišnjem lobiranju IGK-a, postala primjer države koja aktivno podržava kulturu sje?anja kroz parlamentarne rezolucije, podršku u UN-u, obrazovne programe i obilježavanje 11. jula. Usvajanje rezolucija (poput Rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici) je klju?no za o?uvanje mira i civilizacijskih vrijednosti u cijelom svijetu.